Među 17 vjerovnika na koje se odnosi polovica ukupnih tražbina u predstečajnim nagodbama nalazi se i jedan pojedinac, rečeno je na današnjem predstavljanju istraživanja skupine hrvatskih autora o kompleksnoj mreži predstečajnih nagodbi, u sklopu Think Tanka Hrvatske udruge banaka (HUB).

Koji je to pojedinac nije se moglo doznati jer istraživači ističu načelo anonimnosti.

Prema rezultatima istraživanja, među poduzećima koja su se poslužila predstečajnim nagodbom najviše je onih iz građevinarstva i prerađivačke industrije.

Prosječno trajanje nagodbe je 207 dana to jest otprilike sedam mjeseci.

Iako je za poslovanje poduzeća najodgovorniji njihov menadžment, on je prema rezultatima istraživanja promijenjen samo kod dva posto poduzeća koja su prošla predstečajnu nagodbu, a samo je 38 posto njih prošlo vlasničko restrukturiranje.

Što se tiče otpisa dugova u predstečajnim nagodbama, statistika pokazuje da su velikim poduzećima najviše otpisivali vjerovnici iz skupine "ostalih", a to su uglavnom dobavljači. Slijede vjerovnici iz skupine javnog i državnog sektora, pa financijske institucije, čitaj banke.

Kod malih poduzeća najviše tražbina otpisala je država, slijede ostali i na kraju banke.

No u HUB-u upozoravaju da su banke u predstečajnim nagodbama balansirale između otpisa koji će omogućiti dužniku preživljavanje i zaštite svojih interesa, jer o visini otpisa dijelom ovise bankarske rezervacije.

Ukupno je u 2013. godini, prema podacima istraživanja, u predstečajnim nagodbama otpisano 14 posto nominalnog BDP-a pri čemu je država otpisala više od dvije milijarde kuna ili više od dva posto poreznih prihoda iz te godine.

Istraživači, koji su svoje rezultate predstavili danas u organizacij HUB-a, kažu kako su planovi financijskog i poslovnog restrukturiranja u predstečajnim nagodbama loši, posve nalik jedni drugima i pisani univerzalnim ekomonskim jezikom tipičnim za udžbenike ekonomije.