Metronet, uz H1 Telekom jedini veći telekom operater u Hrvatskoj koji nije pod kontrolom Hrvatskog telekoma s jedne ili pak Vipneta s druge strane, zadao si je mjesec dana vremena da pronađe strateškog partnera i postigne konsenzus među vodećim dioničarima o prodaji kompanije. U protivnom, kako je objavom na Zagrebačkoj burzi najavila Uprava ovog operatera, njegovi će dioničari 18. rujna na Izvanrednoj glavnoj skupštini glasati o izboru savjetnika koji će Metronetu pomoći da uspješno izlista svoje dionice u prvoj kotaciji Zagrebačke burze.

Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta i partner u jednom od vodećih dioničara, Quaestusu, kaže da se o ovom scenariju već duže vrijeme razgovara s dioničarima.

“Kako imamo heterogenu vlasničku strukturu, i kako Quaestus više nije većinski vlasnik, usklađivanje interesa svih vjerovnika je dugotrajniji proces te je i to razlog zašto još nije došlo do uvrštenja dionica na burzu”, kaže Lukač.

Pojašnjava da su se na izlazak na burzu obvezali i u predstečajnoj nagodbi, koju je Metronet lani uspješno završio. Plan je, dodaje, bio da se na taj način novim dioničarima omogući da što bolje unovče svoje dionice koje su stekli tijekom nagodbe. Preko burze bi na taj način svoje udjele u Metronetu mogli prodati vlasnik najveće IT kompanije u Hrvatskoj M SAN grupacije Stipo Matić, zatim suvlasnik i direktor Pan-Peka Ivan Parać, kao i jedan od najuspješnijih ljudi u biznisu sa zlatom u Hrvatskoj Zlatko Dodić.

Njih trojica zajedno imaju 13,83 posto udjela u Metronetu. Stipo Matić preko tvrtke King ICT ima dodatnih 10,14 posto udjela. Hita-vrijednosnice 17,27 posto, Aequitas upravljanje 3,61 posto i Croatia osiguranje 3,49 posto.

Pojedinačno najveći suvlasnik Metroneta s 20,9 posto udjela su Hypo Alpe-Adria-Bank i Quaestus Borislava Škegre. Hypo sam ima dodatnih 7,97 posto udjela, a Škegrin Quaestus 4,72 posto. Dogovore li se svi dioničari o prodaji to bi značilo da bi strateški partner dobio kontrolu na 81,93 posto dionica kompanije što bi mu osiguralo punu kontrolu nad poslovanjem. “Osobno smatram da je ovo pravi trenutak da testiramo interes potencijalnih strateških i financijskih kupaca, a ukoliko interes i cijena neće biti zadovoljavajući za naše dioničare, onda se trebamo okrenuti daljnjem razvoju i graditi svoju budućnost neovisno od strateških ulagača”, kaže Lukač.

Dva najveća igrača, HT i Vipnet, zasad se ne žele jasno odrediti prema novonastaloj situaciji. Čak i Tele2, koji s Metronetom surađuje u ponudi zajedničkih fiksno-mobilnih usluga, navodi da nema komentara. Metronet je, naime, pojedinačno jedan od najjačih igrača u ponudi fiksnih telekomunikacijskih usluga poslovnim korisnicima. 

Pri tome ima veliku vlastitu infrastrukturu što je posebno zanimljivo Vipnetu, koji je nekoliko puta tijekom posljednjih godina pregovarao o kupnji tog operatera. Ne čudi stoga što smo najžešći odgovor dobili iz Vipneta.

U HT-u podsjećaju da i u izvješćima redovito navode da kontinuirano prate prilike za širenje na hrvatskom i regionalnom tržištu. U Vipnetu pak naglašavaju da kontinuirano prate prilike za ekspanziju na telekomunikacijskom tržištu. Konkretan slučaj, kažu, u tom smislu ne žele komentirati. No, dodaju da je “slučaj Metroneta još je jedan pokazatelj da tržište fiksnih telekom usluga u Hrvatskoj ne funkcionira”.

“Glavnina alternativnih operatora izlazi s tržišta prvenstveno zbog nepovoljnih regulatornih uvjeta, a u konačnici je to loše za korisnike jer im se smanjuje mogućnost izbora”, kažu u Vipnetu.

Analitičar telekomunikacijskog tržišta u IDC Adriaticsu Krešimir Alić navodi da nije iznenađen odlukom Metroneta. “Ovo je takoreći uvod u zadnju fazu konsolidaciju tržišta na kojem su takoreći kao jedini igrači ostali HT i Vipnet, i izuzmemo li Tele2, situacija je sada sve sličnija 2005. godini kad je započela liberalizacija telekomunikacija”, kaže Alić.

Željko Lukač iz Metroneta kaže da su posljednjih godina značajno unaprijedili poslovanje. Razina neto duga tvrtke manja je od tri puta EBITDA. Metronet je lani imao rast prihoda od 1,6 posto na 214,1 milijun kuna uz zadržavanje dobiti iz redovnog poslovanja na 52,7 milijuna kuna. No, zbog jednokratnih učinaka nakon predstečajne nagodbe ukupna neto dobit skočila je na čak 129,4 milijuna kuna. K tome, tvrtka je povećala temeljni kapital na 225,3 milijuna kuna.

Roman Rinkovec, broker u Credosu kaže da bi, uspoređujući situaciju s Optima telekomom koja je HT-u u drugom tromjesečju donijela rast poslovanja, izlistavanje Metroneta na burzi moglo stvoriti pozitivan impuls na tržištu. Pojašnjava da je cijena dionica Optime nominalno niska od jedne do dvije kune uz nekoliko slučajeva pada i rasta unazad godine dana.

“Znači postoje situacije u kojima se dionicima s niskom nominalom može zaraditi, a interesantne su velikom broju ulagača zbog niske pojedinačne cijene pa se njima može i dosta trgovati”, zaključuje Rinkovec.