“Kakvo vrijeme, klimu i vode ostavljamo budućim naraštajima?” – tema je ovogodišnjeg Svjetskog meteorološkog dana, 23. ožujka, kojoj je cilj ukazati na nužnost globalnog djelovanja bez odgode kako bismo sadašnjim naraštajima pružili sigurnost, a budućima održivi napredak i razvoj.

Ovogodišnji Svjetski meteorološki dan je poseban jer se podudara s jednom važnom obljetnicom, a to je 150. rođendan prethodnice Svjetske meteorološke organizacije (WMO) Međunarodne meteorološke organizacije, kažu u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ).

“Promatrajući zadnjih 150 godina vidljivo je kako su vrijeme, klima i hidrološki ciklus doživjeli značajne promjene uzrokovane ljudskom aktivnošću, industrijalizacijom i korištenjem fosilnih goriva. Klimatske promjene danas su dio naše svakodnevnice te će u bliskoj budućnosti vrijeme, klima i vode izgledati bitno drugačije od onih o kakvima uče naša djeca u školama”, ističu u DHMZ-u.

Ne možemo napraviti mercedes, ali...

Promjena klime Hercegovcima donijela neočekivanu korist, osvajaju čak i svjetska zlata

Upozoravaju kako je Hrvatska, kao dio Sredozemnog bazena, u posebno ranjivom položaju zbog mogućeg dvostruko bržeg rasta temperature od globalnog prosjeka, izloženosti poplavama, požarima, sušama, toplinskim valovima te porastu razine mora.

“Kako bismo izgradili sigurniju sadašnjost i klimatski neutralnu budućnosti za naraštaje koji tek dolaze važan je doprinos nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi u planiranju i izradi politika, mjera prilagodbe i procjene rizika. Upravo je jedna od zadaća DHMZ-a pružanje kvalitetnih i pouzdanih meteoroloških i hidroloških podataka te razvoj kvalitetnog sustava prognoze i ranog upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave”, poručuju.

Glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek ističe kako je povijesna modernizacija DHMZ-a značajno doprinijela unaprjeđenju realizacije te temeljne zadaće.

DHMZ privodi kraju najveću modernizaciju u svojoj povijesti kojom su modernizirali meteorološke i hidrološke mreže te modernizirali i proširili državnu mrežu za trajno praćenje kvalitete zraka.

“Uspješna provedba projekata modernizacije METMONIC, VEPAR i AIRQ, ključna je za našu bolju otpornost na klimatske promjene i njihove posljedice”, ističe Ivančan-Picek.

Napominje i kako je provođenje modernizacije nezamislivo bez predanog rada svih zaposlenika DHMZ-a, kao i generacijske solidarnosti njihovih prethodnika te da će njihov entuzijazam i trud omogućiti uspješan završetak projekata do kraja ove godine.

Međutim, to nije kraj želja daljnje modernizacije. Žele ojačati sustav praćenja klimatskih promjena i posljedica kojim će se ubrzati daljnji razvoj za potrebe upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na društvo i gospodarstvo u cjelini, a glavni preduvjet za to je, kako je rekla Ivančan-Picek, izgradnja nove funkcionalne zgrade DHMZ-a u kojoj bi se sjedinile sve službe i djelatnosti.

Infografika prikazuje podatke klimatskih ekstrema koji utječu na planet, ali i na Hrvatsku. Velike su promjene u najnižim, ali i najvišim temperaturama, ali i količini padalina Foto: Stjepan Banovic/PIXSELL