U Agrozelini na utrinskom placu hvale se kako im sada najbolje ide vratina bez kosti koju prodaju za 50-ak kuna, koliko je prije stajala ista kategorija s kostima. Uz cijenu svinjske polovice od 23 kn/kg plus PDV, u jeftinijoj varijanti, kažu, nisu našli računicu – “ono malo što se nađe u ponudi brzo ode”. S druge strane, dok se mljevenoj svinjetini zametnuo svaki trag, naročito u manjim trgovinama koje nemaju “luksuz” prodaje na pultu, u supermarketima se na akciji može naći i svinjski but – čak i za 23,99 kn/kg, kojega će odmah i samljeti, čime je potrošač na mljevenom uštedio i 10-ak od Vlade zabetoniranih kuna.
Prava ili umjetna nestašica, pitaju se mnogi, s obzirom na to da su rashladne vitrine i dalje ugodno popunjene drugim kategorijama i vrstama mesa, piše Večernji list.
No ni u trgovačkim lancima više nema odojka za 24,99 kuna – danas mu je cijena 38,99 kn/kg, mljeveno miješano meso stoji 39,99, odresci od svinjskog karea 38,99, narezana svinjetina za gulaš (od obrezaka i “nestale” lopatice) 36,99 kn…, dok se u mesnicama u kojima se kunu da prodaju samo domaće takva ponuda cijeni i 30-ak posto skuplje.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je sve to umnogome posljedica “sipanja mjera iz rukava”, bez konzultacija Vlade i resornih ministarstava sa sektorom – i bez stručnih analiza, kojima je trebalo prethoditi i vrednovanje učinka prvog kruga mjera u travnju kad je smanjen PDV na niz osnovnih namirnica.
– Kažu kako je Vlada snizila PDV, ali proizvođači i trgovci nisu snizili cijene. No je li itko od mjerodavnih analizirao koliko su u međuvremenu porasli troškovi inputa u proizvodnji, a naročito u stočarstvu? A rasli su i više nego što je pao PDV. I onda se netko sjetio da ograniči cijene najtraženijih kategorija mesa na akcijske, kao da itko može konstantno tri mjeseca akcijati određenim proizvodom. Svježe pile, primjerice, u nas čini 50 posto potrošnje mesa peradi i ako ga proizvođači sada stalno moraju prodavati za 24,99 kn/kg, naravno da će imati problema – objašnjava Bobetić.
Trgovcima se dalo da na šećer imaju maksimalno 5 posto marže, a na svinjetinu 1 posto, iako je na mesu puno veći trošak zbog troškova hlađenja, rada, kala tijekom prodaje, ljuti se sugovornik.
– Naravno da su zbog toga police djelomično desortirane, dok nekim drugim kategorijama i mesnim proizvodima cijene rastu uz vjerojatno povećani uvoz i pad zaklanih svinja – napominje. Zbog izrazito niske samodostatnosti te niske kupovne moći u Hrvatskoj, čak 35 posto niže u odnosu na prosjek EU, spomenute kategorije svinjetine čine, naime, više od 70 posto ukupnog uvoza svinjetine u 2021. – čak 104.000 tona, u odnosu na 50.000 tona u 2012.
Predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača svinja Krešimir Kuterovac ističe kako je proizvodnja svinja u RH, zbog globalnih poremećaja, poskupljenja stočne hrane i struje za 100 posto, plina i za 500 posto… u ovoj godini pala 10 posto. Otkupne cijene svinjetine trenutačno su 30 posto više, oko 2 eura i odnosu na lanjskh 1,60 eura/kg, no zbog rasta cijena inputa svinjogojci i dalje rade s gubitkom. Zašto bi onda netko prodavao plećku za 25, ako je može samljeti i prodati za 33 kn, ili od vratine napraviti vrat bez kosti koji je skuplji, pita on.
Čak 50 posto svinjetine uvozimo, a cijene svinjetine su u Njemačkoj trenutačno skuplje 16 posto, u Španjolskoj i 26 posto nego u Hrvatskoj. Naše su svinje, tvrdi Kuterovac, najjeftinije u Europi, a mi sad imamo slučaj da domaće svinjetine jeftinih kategorija nemamo, a vani je preskupa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu