Glavni hrvatski grad – Zagreb – uskoro bi trebao imati razvijeniju optičku mrežu i puno kvalitetniju informatičku infrastrukturu. Barem tako kaže Tatjana Holjevac. O megaprojektu 'Tesla' Poslovni.hr razgovarao je s potpredsjednicom Gradske skupštine i osnivačicom tog projekta Tatjanom Holjevac.

Vrijednost projekta, čiji je cilj digitalizacija Zagreba i uspostavljanje optičke infrastrukture u glavnom gradu, iznosi 700 tisuća eura. Holjevac nam je otkrila i kako se manji dio projekta namjerava financirati iz proračuna Grada i Holdinga, a  ostatak sredstava trebalo bi biti dobiveno iz razvojnih fondova Europske unije.

Na što se odnosi projekt 'Tesla'?

Projekt Tesla se prije svega odnosi na razvoj optičke mreže u Gradu Zagrebu i jačanju informatičke infrastrukture, koja je preduvjet jačanje gospodarskog razvoja grada. Ideja je da svaki dom dobije priključak na optičku mrežu. Time će se građanima omogućiti brži Internet, a za to neće morati plaćati više cijene računa. Realizacija tog projekta zaposlit će brojne tvrtke te će pozitivno utjecati na rast gospodarskih aktivnosti u Zagrebu. S druge strane, Grad će dobiti infrastrukturu koju će iznajmljivati drugim telekomunikacijskim operaterima. Takav model razvoja IT infrastrukture prisutan je u brojnim gradovima Europe. Posebno bih izdvojila estonski Tallinn koji je u tome otišao najdalje u usporedbi s ostalim gradovima 'nove' Europe. Smatram kako je vrlo važno da lokalna zajednica razvija vlastitu infrastrukturu i time omogući jednake uvjete korištenja svim partnerima, a ne da razvoj napredne informatičke infrastrukture padne u ruke najjačeg tržišnog monopoliste koji bi to iskoristio za kočenje konkurencije.

Koji su ciljevi tog projekta? Kada započinjet i kada se predviđa njegov završetak?

Zagrebački Holding pripremio je realizaciju pilot projekta u zagrebačkom naselju Vrbani III koji se planira realizirati 2013. Taj projekt je vrijedan 700 tisuća eura i učinit će to naselje po infrastrukturi jednim od najsuvremenijih u gradu. Cilj projekta Tesla je da sva kućanstva u Zagrebu dobe pristup optici, što bi se moglo realizirati u narednih pet do osam godina, ovisno o financijskim mogućnostima. Projekt bi se realizirao tako da bi Grad i Holding osnovali joint venture tvrtku koja bi ulagala u razvoj optičke infrastrukture Zagreba.

Kako namjeravate financirati realizaciju projekta?

Manji dio projekta financirao bi se iz proračuna Grada i Holdinga, dok bi se oko 2/3 sredstava namaklo iz razvojnih fondova Europske unije. Smatram kako će ulazak Hrvatske u EU znatno povećati mogućnost realizacije Tesle u mjeri da u bliskoj budućnosti Zagrepčani dobe informatičku infrastrukturu na razini 21. stoljeća. Stručni tim Zagrebačkog digitalnog grada (jedna od uspješnijih podružnica Holdinga) već sada radi na pripremi projektne dokumentacije. Dobrobiti projekta su brojne. Realizacija projekta omogućit će povlačenje sredstava iz EU fondova, otvorit će se nova radna mjesta, Zagreb će dobiti novu informatičku infrastrukturu, poticat će se konkurentnost tržišta, mladi poduzetnici moći će  u Zagrebu razvijati ICT usluge na znatno kvalitetnijoj tehnološkoj podlozi sa brzinama u Gbits . Važno je isto naglasiti da će sa ovim projektom mnogo dobiti i građani sa velikom brzinom interneta i mogućnostima energetskog upravljanja zgradama.

Nedostaci projekta?

Najveći problem leži u brzini njegove realizacije. Nažalost, dio menadžmenta Holdinga i Grada još ne shvaća važnost razvoja informatičke infrastrukture, već su im važnija politička nadmudrivanja i podilaženja određenim tržišnim lobijima koji i dalje žele dominaciju na uštrb razvoja. Ovo govorim iz vlastitog iskustva jer sam godinama radila u sektoru telekomunikacija kao menadžer u HT-u, AT&T-u i VIP-u. Žalosno je gledati kako se ideje koje bi mogle unaprijediti tržište i život građana zaobilaze i usporavaju radi  neznanja i sitnih interesa ljudi koji trebaju donositi odluke.

U prosincu ste predstavili  i 'Program 2021' koji se sastoji od 5 projekata za razvoj grada Zagreba, o čemu se tu zapravo radi?

Zagrebačka nezavisna lista fokusirala se pripremi ideja i projekata čiji je cilj potaknuti gospodarski razvoj grada na suvremenim tehnologijama te na ekološko prihvatljiv i održiv način. Cilj je da do 2021. Zagreb uistinu postane regionalni centar ovog dijela Europe koji će se isticati inovativnošću i naprednošću. Osmislili smo nekoliko projekata koji se mogu sažeti na sljedeće segmente: razvoj informatičke infrastrukture (Tesla), energetska učinkovitost –obnovom pročelja do nižih računa za grijanje, struju i novih radnih mjesta, ekologija – odustajanje od spalionica i pokretanje recikliranja i tehnološkog obrađivanja otpada, smanjenja prireza za građane i poduzetnike, davanja gradskih prostora mladim poduzetnicima i većim ulaganjima u kulturu, zdravstvo i turizam (tu prije svega mislimo na revitalizaciju Sveučilišne bolnice kao zdravstveno-turističkog centra). Smatramo kako bi taj miks projekata i mjera u vrlo kratkom roku doveo do novog zapošljavanja i znatnijeg gospodarskog rasta Zagreba.

Koji su glavni ciljevi tog  projekta i kako namjeravate doći do sredstava za njihovu realizaciju? 

Kao i u slučaju Tesle, ti projekti lako bi kandidirali za sredstva iz razvojnih fondova EU. Tu posebno mislim na projekt energetske učinkovitosti. Naime, Europska komisija je za cilj postavila da do 2020. EU smanji potrošnju primarne energije za dvadeset posto, što za sobom vuče brojne projekte obnove javnih zgrada, ali i zgrada u kojima stanuju građani. Za dio projekata dio sredstava morat će se pronaći i u proračuna grada.

Što možete reći o nedavnoj presudi Općinskog suda prema kojoj je HT dužan platiti korištenje DTK-a Zagrebačkom digitalnom gradu?

Očekivali smo takvu presudu općinskog suda jer smatramo kako je zahvaljujući korupcijskoj politici bivših hrvatskih Vlada HT na nepravedan način stekao pravo na DTK infrastrukturu. Tu infrastrukturu platili su građani Zagreba i oni na nju polažu nedvojbeno pravo korištenja. Smatram kako se mora stati na kraj monopolu HT-a koji se,  i dalje ponaša kao da je jedini na tržištu. Uvjerena sam kako je HT zahvaljujući svom tržišnom položaju i dobrim političkim vezama otežao život brojnim tvrtkama i time usporio  gospodarski razvoj Hrvatske. Smiješno mi je kada čelni ljudi te tvrtke govore o potrebi ulaganja i razvoja Hrvatske, a sami otpuštaju radnike i profit plasiraju u Njemačku. Ova presuda je dobar znak za sve građane, ali još nas čeka teška bitka na drugostupanjskom sudu. Uvjerena sam kako će hrvatsko pravosuđe pokazati kako je neovisno o centrima i utjecajima političke i ekonomske moći.