Suzana Kolesar, tajnica Suda časti i Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), organizatora 7. Međunarodne konferencije "Alternativno rješavanje sporova – suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom" koja danas započinje s radom u Zagrebu,  u razgovoru za Poslovni dnevnik ocjenjuje stanje u području medijacije te iznosi očekivanja u pogledu jačanja uloge HOK-a u području alternativnog rješavanja sporova. 

Koji je glavni razlog organiziranja Komorinih konferencija o alternativnom rješavanju sporova (ARS-u)?
Još od 2000. pri HOK-u djeluje Sud časti, tijelo za alternativno rješavanje raznih vrsta sporova, među kojima je gotovo 85% potrošačkih. Nakon prezentacije medijacije u trgovačkim sporovima koju je održala američka organizacija USAID i završene edukacije u Hrvatskoj i SAD-u, te nakon što smo 2003. dobili prvi Zakon o mirenju, Komora je 2004. osnovala svoj Centar za mirenje, koji pruža usluge ARS-a. Zbog izostanka potpore države i slabog interesa poduzetnika, shvatili smo da nešto treba poduzeti kako sve ne bi stalo. HOK je tada inicirao i kreirao nacionalni projekt PHARE financiran iz sredstava EU, uz Ministarstvo pravosuđa kao nositelja, a u suradnji s HUP-om i HGK-a te Hrvatskom udrugom za mirenje kao partnerima. Glavni cilj projekta je bio sustavni razvoj medijacije, koji nakon provedbe projekta (2008.-2009.) nije bio uspostavljen kako je bilo zamišljeno. Shvatili smo da sa aktivnostima na promociji medijacije treba nastaviti, i tako 2010. organizirali našu prvu konferenciju, uz potporu Ministarstva pravosuđa RH te Opće uprave EK za pravosuđe i Odbora za učinkovitost Vijeća Europe. Tom konferencijom obilježen je i Europski dan civilnog pravosuđa u RH.

Što govore brojke kad je riječ o Sudu časti ?
Za razliku od medijacije, Sud časti HOK-a ima svoje korisnike, uglavnom potrošače, koji zbog sporosti i visokih troškova na redovnim sudovima, svoje sporove često rješavaju pred našim Sudom. Sjedište je u Zagrebu, a djeluje na području svih 20 županija, te je do sada tako rješavano gotovo 2000 predmeta. Sklopljeno je više od 350 nagodbi, a postotak tako predmeta kreće se od 31% u svim predmetima do 45% u potrošačkim sporovima u zadnje četiri godine. Upravo tako visoki postotak nagodbi potvrđuje da naš Sud časti prihvaćaju i potrošači i obrtnici. Njegova iskustva iz tzv. prethodnog postupka mirenja, u kojem je sklopljeno gotovo 90% svih nagodbi, vrlo se lako mogu primijeniti u drugim sustavima, pa i na redovnim sudovima. 

ARS u potrošačkim sporovima bilježi značajne pomake, o čemu je riječ?
Značajan napredak je na vidiku jer smo kao članica EU u obvezi provesti direktivu o ARS-u, što je bila naša dužnost do 9. srpnja 2015. Stoga će uskoro biti donesen i naš prvi Zakon o alternativnom rješavanju u potrošačkim sporovima. Očekujemo i da će notifikacijom Suda časti kao jednog od ovlaštenih nacionalnih i europskih tijela za rješavanje potrošačkih sporova početi sustavnije korištenje njegovih usluga. Tako će naše bogato iskustvo iz 20-ak godina samostalnog djelovanja na načelima ove direktive biti dostupno još većem broju potrošača. Moram istaknuti i izuzetno dobru suradnju sa Ministarstvom gospodarstva i predstavnicima Europskog potrošačkog centra Hrvatska u radu na zakonu i u zajedničkom rješavanju prvih prekograničnih sporova.

Kakvo je stanje u pogledu medijacije u Hrvatskoj? 
Nacionalni sustav medijacije za rješavanje sporova gospodarstvenika za koji se zalažemo nažalost nije izgrađen, bar ne onakav kakav smatramo potrebnim za naše gospodarske uvjete. Smatramo da medijaciji nije mjesto na sudovima od kojih se traži veća učinkovitost i brzina u rješavanju zaostalih predmeta, te se i u svim strategijama reforme pravosuđa ističe kako suce treba rasteretiti poslova koji nisu nužno sudački. Naše je stajalište da medijacija za koju ne treba pravno obrazovanje nije sudački posao, što ne znači da se suci ne mogu baviti medijacijom. Neki od njih su vrsni medijatori i njihove vještine treba koristiti, no ne kao dio redovnog sudačkog posla, već u izgrađenom sustavu povezivanja sudova sa izvansudskim centima za mirenje pri HOK-u,  HGK-a i HUP-u. Vrijeme sudaca time će se osloboditi za primarni sudački posao – suđenje.

Što se očekuje od Vlade i Sabora nakon najavljenih reformi uprave i pravosuđa? 
Najavljeno je jasno opredjeljenje za provođenje reformi koje će Hrvatskoj osigurati održivi rast, poticajno poslovno okruženje za sve vrste investicija, pri čemu efikasna uprava i pravosuđe, uz stabilan pravni okvir, čine važne preduvjete. Zato očekujemo kako bi ova konferencija mogla biti prekretnica ka stvaranju političke volje za prihvaćanje našeg, posljednjih godina stalno isticanog prijedloga izgradnje nacionalnog sustava medijacije u RH. On može osigurati, ako je ispravno koncipiran, u prijelaznom periodu do pojave trajnih efekata najavljenih reformi, rješavanje izazova koji opterećuju naše gospodarstvo: naime, od pet preporuka Vijeća Europe na naš Nacionalni program reformi, dvije se odnose na zahtjev prema povećanju efikasnosti tijela javne uprave te na efikasnost i brzinu u rješavanju trgovačkih sporova poduzetnika. Smatramo da dio tih izazova može biti riješen.

Zašto je obrtnicima medijacija izuzetno važna?
Obrtnici su većinom mikro i mali poduzetnici te ih vođenje sudskih sporova dodatno opterećuje. Oduzima im vrijeme, energiju i novac koje bi trebali trošiti na poduzetničke projekte, umjesto na vođenje dugih i skupih sudskih postupaka sa neizvjesnim ishodom. Medijacija ili mirenje, koji naziv koristi naš zakonodavac, je postupak rješavanja sporova koji omogućava poslovnim partnerima da svoj odnos riješe uz pomoć medijatora gledajući interese sada i u budućnosti, a ne gledajući na pravne pozicije u kojima su se nalazili u prošlosti na koje sud primjenjuje zakone. Ako se slažemo da je danas vrijeme u poslovanju kad brzi jedu spore, a ne više veliki male, medijacija je pravi izbor za obrtnike. 

Kako vidite ulogu HOK-a u kreiranju novih propisa s tog područja?
Predstavnici Komore sudjelovali su u izradi aktualne Strategije regionalnog razvoja RH 2020. U sklopu Akcijskog plana Strategije, HOK je stavio konkretne prijedloge mjera i projekata u više područja. Svi za cilj imaju jačanje regionalnog razvoja uspostavom kvalitetne partnerske suradnje više dionika, uz trajno propitivanje i uvažavanje potreba korisnika usluga. U našem slučaju su to poduzetnici, koji koriste usluge uprave i pravosuđa. Pri tome i poduzetnike treba upoznati sa pravilima postupanja predstavnika uprave i pravosuđa, kako se ne bi nepotrebno stvarao antagonizam. Imajući u vidu nužnost promjena u provođenju reformi kroz stvaranje jačeg partnerstva uprave i pravosuđa s gospodarstvom, kako bi se moglo kreirati poticajno poslovno okruženje te osigurati održiv rast, vjerujemo da će nova Vlada na području ARS-a pokazati jasnu političku volju i omogućiti realizaciju zajedničkih projekata u zajedničkom interesu. Rezultat će biti, ako se sve dobro postavi s jasnim ciljevima, zadacima i načinima kako sve provesti, isti kao i u medijaciji, odnosno win-win. HOK u tom procesu vidim kao važnog partnera koji donosi pozitivan stav, znanje i iskustvo. 

Čime se HOK i Vi osobno u ovoj misiji s puno entuzijazma rukovodite? 
Ideja nositelj bila je pružiti mogućnost svima koji su dobili početne informacije i znanja o medijaciji da svoje spoznaje prošire sa europskim znanjem i iskustvima tako da ostanu otvoreni za rješenja koja su najbolja za RH. Riječ je o rješenjima o kojima bismo trebali uskoro i odlučiti, a koja mogu koristiti pravosuđe i javna uprava u rješavanju sporova poduzetnika i u olakšavanju njihovog poslovanja smanjenjem administrativnih barijera. Ako se to želi, mi znamo kako to postići. Prvo se zove politička volja, a drugo know how.