Medicinske sestre izbjegle poljski sindrom

Autor: Poslovni.hr , 13. srpanj 2010. u 22:00

Promjenom načina obrazovanja, hrvatske sestre zadovoljit će europske kriterije što znači da će, onoga trenutka kad Hrvatska postane punopravna članica, naše sestre biti priznate i u Europskoj uniji

Od ove jeseni učenici koji su upisali Medicinsku školu, smjer medicinska sestra odnosno medicinski tehničar, u školskim će klupama umjesto četiri provesti pet godina. Odluka je to Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u skladu sa zakonodavstvom i pravilnicima Europske unije. Naime, u direktivi 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija stoji da opće obrazovanje medicinskih sestara traje deset, a stručno tri godine. Ispunjavanjem ovog uvjeta, hrvatske sestre zadovoljit će europske kriterije što znači da će nakon ovakvog obrazovanja naše medicinske sestre, onoga trenutka kad Hrvatska postane punopravna članica, biti priznate i u Europskoj uniji.

Dodatnih 400 sati obrazovanja
Nakon prvotnog ‘’screeninga’’ postojećeg stanja, koji je učinjen u samom početku pretpristupnih pregovora objašnjava Dubravka Matijašić-Bodalec iz Uprave za medicinske poslove Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, došlo se do zaključka da naše sestre koje završavanju srednje obrazovanje prema trenutnom obrazovnom programu ne zadovoljavaju kriterije Europske unije odnosno da im prema EU direktivi nedostaje nešto manje od 400 sati obrazovanja. “Tijekom pregovora smo svakako htjeli izbjeći tzv. poljski sindrom. Naime, kada je Poljska ušla u Europsku uniju gotovo da nije imala medicinskih sestara jer im nisu priznali dotadašnje obrazovanje”, objašnjava D. Matijašić-Bodalec. Stoga su sva nastojanja bila usmjerena na iznalaženje načina kako premostiti taj minimalni nedostatak broja sati tijekom obrazovnog procesa,dodaje, te smo u konačnici dogovorili s predstavnicima EU da sve sestre koje u proteklih pet godina najmanje tri godine rade na poslovima medicinskih sestara, a prethodno su završiče srednjoškolsko obrazovanje, obavile pripravnički staž u trajanju od jedne godine i položile stručni ispit budu priznate na cjelokupnom teritoriju EU. To je veliki uspjeh koji nisu uspjele ostvariti mnoge zemlje sada već članice EU. “Shodno dogovorima s EU Hrvatska je morala izmijeniti svoj obrazovni sustav u smislu njegovog trajanja i rasporeda. Budući da školovanje za medicinske sestre prema EU kriterijima traje deset godina općeg i tri godine stručnog obrazovanja, ove su godine uvedene izmjene pa će tako srednjoškolsko obrazovanje za medicinske sestre i tehničare trajati pet godina.

Dvije trećine praksa
Prve dvije godine učenici će slušati općeobrazovne predmete, na neki način pojačani gimnazijski program čime će steći opće obrazovanje od deset godina, a sljedeće tri godine stjecat će stručno obrazovanje. Od toga će najmanje jedna trećina biti teorijska nastava, a ostalo praktična nastava”, objašnjava D. Matijašić-Bodalec. Nakon toga sestre dobivaju titulu medicinske sestre ili tehničara opće njege i licencu i ne moraju odrađivati staž i polagati stručni ispit. Medicinske sestre mogu i nastaviti svoje obrazovanje na trogodišnjem sestrinskom studiju (prediplomski). U pripremi je i dvogodišnjem diplomski studij, koji bi se odvijao isključivo na sveučilištima.

Sestre trebaju predavati sestrama
“Sestre sa diplomskim sveučilišnim studijem provodile bi edukaciju na sestrinskim studijima, u školama, edukaciju unutar bolnica te obavljale mentorsku ulogu za đake i studente na praksi. Taj bi studij trebao biti uniforman na sva četiri Sveuličlišta kako bi se sestre nakon toga mogle upisati na poslijediplomski doktorski studij. Poslijediplomski studij omogućio bi sestrama zvanje nastavnika, nositelja katedre, ali i nositelja znanstvenog istraživanja. Naime, danas na sestrinskim studijima i školama predaju liječnici i želja nam je da se to promijeni, kako je to u svim razvijenim zemljama svijeta – objašnjava D. Matijašić-Bodalec. Sestre imaju pravo na doktorski studij, kaže Dragica Šimunec, predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara, dodajući kako bi na taj način sestra postala menadžer koji zna upravljati ljudskim resursima i poslovima na nekom odjelu ili klinici. ”Takve sestre bile bi potpuno ovlaštene organizirati, planirati i evaluirati očekivane rezultate”, kaže D. Šimunec dodajući kako bi se daljnjom specijalizacijom sestrama omogućile veće kompetencije i znanja nego do sada.

Plan ministarstva

Više visokoobrazovanih sestara
Danas je u sustavu zdravstva oko 33 tisuće medicinskih sestara i tehničara, od čega ih je oko 27 tisuća u bolničkom sustavu. Prosjek prema stupnju obrazovanja je takav da u bolnicama radi 80 posto sestara sa srednjom stručnom spremom, a 20 posto je viših sestara i onih sa završenim studijem sestrinstva.

Cilj kvalitetna sestrinska skrb
“Dugoročni plan Ministarstva zdravstva jest da se u sljedećem razdoblju od najmanje deset godina udio sestara sa preddiplomskim studijem poveća na barem 40 posto. Time bismo postupno omogućili veći udio visokoobrazovanih sestara u sustavu zdravstvene zaštite, a time i poboljšali kvalitetu sestrinske skrbi za pacijente, što je i krajnji cilj ovako postavljenog sustava obrazovanja medicinskih sestara u Hrvatskoj ”, kaže D. Matijašić-Bodalec.

Razlike u dohotku

Plaće medicinskih sestara
Plaće medicinskih sestara ovise o radnom mjestu. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti iznosi plaća kreću se od tri do četiri tisuće kuna, a u bolnicama mogu dosegnuti i osam tisuća kuna, ali uz uvjet vrlo visoke mjesečne satnice, rada nedjeljom, praznikom i ono što je najteže – noćnog rada.

Komentirajte prvi

Još vijesti

New Report

Close