Iako se kontrola zračenja solarija u Hrvatskoj provodi od 2006. godine, što je značajno pojačalo zdravstvenu sigurnost za potrošače, zbog slabog inspekcijskog nadzora velik broj solarija na hrvatskom tržištu i dalje se ne drži propisa.

Osim toga, najveću opasnost čini sve popularnija prodajna politika salona za solarije po principu "ideš koliko platiš". Istodobno, sve je veći broj podataka kojima se korištenje solarija povezuje s povećanim rizikom nastanka melanoma, posebice kod osoba koje teško tamne – Međunarodna Agencija za Istraživanje karcinoma (IARC) je zaključila da postoje činjenice kojima se može potvrditi povezanost korištenja solarija i karcinoma kože, osobito u mlađih od 35 godina, upozoravaju stručnjaci koji se zalažu za još strožu regulativu i ograničavanje korištenja solarija, pogotovo za maloljetnike. Neka jača inicijativa od strane struke međutim i dalje ne postoji."Vjerujemo da osobe mlađe od 18 godina ne bi smjele koristiti solarij i podržavamo zabranu korištenja solarija bez stručnog nadzora (solarij na kovanice). Proizvođači solarija izostave naglasiti štetan utjecaj solarija za zdravlje, dok s druge strane naglašavaju  dobrobit solarija u održavanju razine vitamina D. Stoga je bitna izrada shema za licenciranje salona koji nude usluge solarija za opću populaciju", smatra specijalistica dermatologije i venerologije dr. Ivana Manola.  

Manola dodaje da bi se regulativom trebalo postići da solariji koji su u javnoj primjeni imaju na vidljivom mjestu istaknute natpise o štetim učincima solarija. Odrasli bi na taj način mogli samostalno donijeti odluku o korištenju solarija uz dodatnu napomenu o svim štetnim učincima solarija. Ne samo da se u Hrvatskoj korištenje solarija ne ograničava, već se ono i potiče kako bi se salonima za sunčanje povećao prihod, upozoravaju stručnjaci.   "Najveća opasnost kod korištenje solarija je kod nas sve popularnija prodaja usluge po principu "ideš koliko platiš", uz nevjerojatne akcije koje klijente mame na 'kremiranje'", upozorava dermatovenerolog dr. Dinko Kaliterna, te napominje da bi se samo zabranom takve prodaje moglo puno napraviti na zaštiti zdravlja, pogotovo kod maloljetnika. Kaliterna pritom podsjeća da je u Hrvatskoj svojedobno pokrenuta vrlo sramežljiva kampanja protiv opasnog tržišnog plasmana usluga solarija, no akcija nije zaživjela dijelom i zbog niske razine svijesti o rizicima među njegovim kolegama liječnicima. Iako ističe da solariji u nekim slučajevima mogu pomoći rješavanju nekih zdravstvenih problema, Kaliterna upozorava da izlaganje solariju može i pogoršati neke simptome bolesti.

"Solarij može koristiti zimi za podigne razinu melatonina, ili pak kao priprema za sunce kod alergija, ali samo u nekom razumnom korištenju, recimo jednom u mjesecu. Treba također znati da solarij pogoršava stanje oboljelih od primjerice herpesa, kod nekih autoimunih bolesti, a sunčanje u solariju nije dozvoljeno u trudnoći", ističe Kaliterna.Iako Kaliterna ne povezuje izravno korištenje solarija s rizikom obolijevanja od karcinoma kože, već prije s bržim starenjem kože, upozorava da solarij pospješuje rast madeža te je samim tim rizičan za osobe s velikim brojem madeža. Bradavice je također potrebno dodatno zaštititi jer brže izgore od ostatka kože. "Bitno je vidjeti da li uredaj ima atest od strane Ministarstva zdravstva", ističe dr. Dinko Kaliterna.Iako zakonska regulativa postoji od 2003. godine, kontrola solarija se u Hrvatskoj počela provoditi od 2006., jer ranije nije bilo ovlaštenih osoba i laboratorija za provedbu ispivanja. Silvija Badurina iz tvrtke Metron instruments, jedne od dvije akreditirane tvrtke u Hrvatskoj koje su zadužene za mjerenje zračenja u solarijima, ističe kako se tek 2007. godine na hrvatskom tržištu dogodio zaokret, zahvaljujući strožoj regulativi. Od tad se ispitivanje uređaja mora provoditi jednom godišnje, te je u komercijalnom prometu zabranjeno korištenje solarija  s UV tipom 4. Slaba karika i dalje je međutim loš inspekcijski nadzor, upozorava Badurina.

"Tržište se dobrim dijelom prilagodilo novoj regulativi, i oko 95 posto od 600-tinjak uređaja koje godišnje pregledamo udovoljava propisima. Na tržištu je međutim još uvijek velik broj salona koji ne pregledavaju svoje solarije, i izvlače se jer su svjesni da ima premalo inspektora. Naša tvrtka je akreditirana samo za mjerenje, mi nemamo inspekcijske ovlasti", pojašnjava Badurina. Potrošači stoga moraju paziti da ulaze samo u solarije koji imaju naljepnicu s oznakom Ministarstva zdravlja, i to s valjanim datumom. Klijenti se pritom ne trebaju bojati "starih lampi", što je jedan od najčešćih mitova u javnosti, kad je u pitanju korištenje solarija."Godinama se priča da se treba čuvati starih lampi jer će one napraviti ne znam što. Istina je da stara lampa ima slabije zračenje, dakle ona može biti zdravstveno čak povoljnija od nove, ali je manje učinkovita ili beskorisna", pojašnjava Badurina.

Tendencija

Regulativa solarija u svijetu sve stroža

Regulativa solarija je u tijeku u sedam zemalja Europske unije, otkriva dr. Manola, u , Norveškoj, SAD-u, Australiji i Novom Zelandu. S regulativom korištenja solarija se započelo u Australiji nakon studije kojom se uvidjelo da 80% biznisa sa solarijem nije standardizirano. Stoga su 2008. Južna i Zapadna Australija te Viktorija postale prve zemlje s regulativom primjene solarija. Regulativa podrazumijeva zabranu odlaska u solarij mlađima od 18, osobama s tipom kože I, istodobno je uvedena ograničeno vrijeme izlaganja i učestalost ponovnih odlazaka u solarij.  Škotska regulativa korištenja solarija s primjenom od kraja 2009. promovira zabranu primjene solarija bez nadzora, prodaju solarija za kućnu primjenu  i zabranu primjene solarija kod mlađih od 18 godina.