Već nekoliko sati nakon što je jučer započeo prvi krug upisa državnih trezorskih zapisa, kratkoročnih dužničkih papira države koji se prvi put nude i građanima, krenula su i novinarska pitanja Fini o tome kakvo je zanimanje građana.

Uopćen odgovor iz Fine da je “interes očekivano dobar” je isto tako očekivan, jer je za konkretnije ocjene nekoliko sati upisa definitivno prerano.

S obzirom na prinos tih trezoraca od 3,74 posto realno je pretpostaviti da će već tijekom tjedan dana upisa koliko je predviđeno trajanje ponude za fizičke osobe potražnja premašiti ciljanih 440 milijuna eura.

Tako bi i iznos izdanja već slijedom ponude upisa građanima mogao premašiti ciljanu veličinu, što znači da drugog kruga, namijenjenog velikim ili tzv. kvalificiranim investitorima ne bi ni trebalo biti.

Izgledno je da će se oni okrenuti sudjelovanju u izdanju nove državne obveznice koja slijedi netom nakon zaključenja izdanja trezorca, u okviru refinanciranja 1,5 milijardi eura dospijevajućeg obvezničkog duga.

Isplativa alternativa
Kad je riječ o trezorcu i interesu građana, trenutno je kombinacija prinosa i kamate koju on nudi onima koji imaju novca raspoloživog za ulaganje na godinu dana svakako isplativa alternativa bankovnim oročenjima na koja su kamate u standardnim ponudama niže. U prilog trezorcima ide i to što kamate na njih ne podliježu oporezivanju, za razliku od dohodaka od kamata na štednju koja će se odskora oporezivati po stopi od 12 posto.

Za razliku od narodne obveznice, ovog puta u prodaji nije iskorištena mreža poslovnica Hrvatske pošte ni one banaka/G. Stanzl/PIXSELL

Prema informativnoj listi bankovnih ponuda kamata na oročene depozite, na godinu dana najviših tri posto trenutno nudi HPB što je, računajući i porezni aspekt, osjetno manji od prinosa na trezorce.

U ostalim bankama na jednogodišnja oročenja kamate se uglavnom vrte između 1 i 2 posto, s tim da su u nekima i dalje ispod jedan posto, a nekoliko ih nudi i nešto više od dva posto. Na rok od šest mjeseci, pak, u standardnim ponudama kamatne stope trenutno su nerijetko nešto više nego na godinu dana, pa su tako kod nekoliko banaka na tri posto, pa i malo iznad toga, ali u nekima su i dalje bliže nuli.

Dok je uz takve računice realno očekivati da će ponuda ulaganja u kratkoročni državni dug, kao i prilikom ponude narodnih obveznica krajem veljače (kad su umjesto ciljanih jednu milijardu, građani upisali više od 1,3 milijarde eura) premašiti ukupan ciljani iznos, drugo je pitanje koliko će ljudi participirati u izdanju trezoraca.

Drugim riječima, hoće li se u odnosu na narodnu obveznicu proširiti krug sudionika u odnosu na oko 44 tisuća građana koji su zimus upisali narodne obveznice.

Minimalni ulog
Eventualno proširenje baze ulagatelja u kratkoročni državni dug nije stvar minimalnog uloga jer najmanji je definiran na relativno niskih 1000 eura.

To je prije svega pitanje širine i dostupnosti prodajne mreže. Za razliku od obveznica, kad su u provedbi upisa bile angažirane i poslovnice banaka (neke i putem online kanala), ovaj put prodaja trezoraca odvija se isključivo preko mreže poslovnica Fine.

Veća dostupnost upisa bila bi, primjerice, da je u taj posao uključena Hrvatska pošta, čija je mreža ureda daleko veća i rasprostranjena. To nije slučaj, pa ne bi trebalo iznenaditi da prosječan iznos upisa na kraju ne bude manji nego veći nego kod narodne obveznice. No, iz Ministarstva financija najavljuju da ovo nije jednokratan iskorak, već da se i ubuduće u financiranju države računa s participiranjem građanima.

U tu svrhu u Katančićevoj planiraju i uspostavu vlastite platforme. Dotad, nema sumnje da će priliku za ostvarenje osjetno većeg prinosa u odnosu na bankovna oročenja iskoristiti spretniji građani s većim iznosima raspoloživim za ulaganja.