Tehnološki napredak značajno je utjecao, odnosno utječe na tržište rada, a budućnost je po tom pitanju (još) neizvjesna. Naime, u tehnološkoj industriji roboti sve češće zamjenjuju ljudsku radnu snagu.

O ovoj temi raspravljalo se na okruglom stolu u Središnjem uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu. Docent Leo Mršić, direktor AlgebraLAB-a, dotaknuo se evolucije tehnologije i umjetne inteligencije, a prezentirao je i top deset poslova koji bi se mogli pojaviti u 2030. godini: inženjer za otpad, konzultant za alternativne energije, stručnjak za predviđanje prirodnih nepogoda, medicinski mentor, proizvođač organa/dijelova tijela, memorijski kirurg, stručnjak za osobnu produktivnost, stručnjak za popravak IoT sustava, instruktor letenja za ljude i komercijalni svemirski pilot. Od poželjnih vještina u 2030. istaknuo je mentalne vještine i rješavanje složenih problema, kritičko promišljanje, kreativnost, "people skills", STEAM, SMAC i interdisciplinarno znanje.

Bez humanizma nema iskoraka
Mršić je govorio i o primjeni DNK u edukaciji i poslovanju, koja bi se, kaže, mogla pokazati učinkovitom zbog gubitka podataka, a koji pohranjeni u DNK mogu trajati i 10.000 godina.  "Budućnost je ovdje, ubrzo ćemo više govoriti o primjeni DNK u edukaciji i poslovanju, točnije pohranjivanju podataka. Što se tiče robotizacije, ona podiže vrijednost jednostavnim radnim mjestima, odnosno vrijednost čovjeka koji pokreće te strojeve, što je u suprotnosti s mišljenjem da će radna mjesta za ljude u potpunosti nestati u nekim poslovima", istaknuo je Mršić.

Kao digitalizacijske trendove naveo je smart storage – pametne medije za pohranu podataka, smart food – proces proizvodnje hrane i tehnologije te smart tech – tehnologiju koja se prilagođava. O mogućim radikalnim inovacijama na području energetike te njihovim posljedicama za gospodarstvo i tržište rada govorio je Darko Oračić, voditelj Odjela analitike Središnje službe HZZ-a. 

"Učinci širenja nove tehnologije u srednjem i dužem roku uključuju pojeftinjenje električne struje i grijanja, smanjenje troškova proizvodnje, posebno u industriji na koju otpada 32 posto svjetske potrošnje energije, sniženje cijena nekih usluga, posebno prijevozničkih, telekomunikacijskih i medicinskih, te pojeftinjenje poljoprivrednih proizvoda zbog lakšeg uzgoja u staklenicima i plastenicima", istaknuo je Oračić u prezentaciji. 

Dotaknuo se i utjecaja na tržište rada, od čega je izdvojio veću potražnju za stručnjacima na području elektrotehnike, računarstva i strojarstva, zatim pad potražnje za specifičnim znanjima i vještinama stručnjaka i tvrtkama koje koriste tradicionalnu tehnologiju u proizvodnji i distribuciji energije.  "Preporučio bih mladima da studiraju STEM discipline jer se mogu pojaviti prilike za kreativan rad i velike zarade", rekao je Oračić. Profesor Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu smatra da ljudi na budućnost i nove tehnologije danas gledaju kroz jednu možda previše jednostavnu prizmu jer, kaže, nije sve kao u filmovima. 

"Budućnost je nelinearna, kompleksna, ali uzbudljiva i ne ovisi samo o znanosti, već i o društveno-ekonomskoj inerciji. Ekonomija stalnog rasta znači da stalno kupujemo nešto što nam ne treba, a takav sustav nije održiv. Teško je predvidjeti budućnost. Robotika se razvija u kontekstu treće industrijske revolucije i mijenja fizički rad. Pojavljuju se paradoksi, govori se da nam tehnologija uzima radna mjesta. Umjetnom inteligencijom možemo doći do različitih spoznaja, ona je naša sadašnjost i budućnost. To potvrđuje i bionika koju se rijetko spominje, a riječ je o spajanju biologije i robotike. Međutim, pritom moramo razumjeti kulturu kako bismo stvarali robotiku. Bez humanističkog pristupa nema novih iskoraka", istaknuo je Jerbić.

Ugrožena niža razina vještina
Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze, predstavila je istraživanja HGK o suradnji čovjeka i stroja, odnosno kako se ona odražava i kako će se tek odraziti na tržište rada.  "Pod velikim je rizikom 47 posto radnih mjesta, odnosno vjerojatno da će mnoga biti zamijenjena nekima od oblika umjetne inteligencije u sljedećih 10-20 godina.

U istraživanjima se za sva zanimanja procjenjuje rizik kompjuterizacije. Umjetna inteligencija sposobna je preuzeti obavljanje zadataka i poslova koji nisu rutinski i stvarati vlastite algoritme ponašanja i djelovanja. Takav razvoj tehnologije dovodi do toga da su roboti sposobni upravljati s puno većim opsegom poslova, i to na efikasniji način od ljudi. Pod najvećim rizikom zamjene poslova su oni zaposleni u transportu i logistici, administrativnoj podršci, uredsko osoblje te radnici u proizvodnim zanimanjima gdje je vjerojatnost veća od 90 posto.

Nadalje, pod rizikom su zaposleni u uslužnim djelatnostima, primjerice sportski suci, konobari, čuvari, turistički vodiči, odvjetnički pomoćnici.

Dakle, u 20. stoljeću pod utjecajem kompjuterske revolucije srednje plaćeni poslovi postali su suvišni, a u 21. stoljeću dolazi do polarizacije na tržištu rada gdje će većina poslova koji zahtijevaju nižu razinu vještina i znanja biti zamijenjena nekim od oblika računalnih algoritama. To je bliska budućnost koja će imati utjecaj na sve segmente našega života i društva, od obrazovanja do zaposlenja. Ne znamo kako će izgledati tržište poslova 2030. ili 2040. godine, ali postavlja se pitanje kako se pripremiti i čemu danas poučavamo djecu kako bismo bili konkurentni u vremenu koje dolazi", istaknula je Čagalj. 

Rad je spas od dosade i oskudice
Prema procjenama Svjetskoga gospodarskog foruma, 65 posto današnje djece radit će poslove koji još uvijek ne postoje, a veliki broj poslova, točnije prema zadnjim istraživanja oko 57 posto, pod velikim je rizikom automatizacije u sljedećih deset godina, dakle pod rizikom tzv. tehnološke nezaposlenosti i pitanja što će biti sa svim ljudima. Pitanje je i kako stvoriti dovoljan broj poslova koje bi ljudi obavljali bolje od algoritama, a da je riječ o roku od barem od 10 do 20 godina, s obzirom na snažan utjecaj digitalizacije. 

"Ljudi moraju raditi jer, kako je rekao Voltaire, rad čovjeka spašava od dosade, poroka i oskudice. Stroj uči od naših ispravaka, obrađuje podatke. Premda sve to danas imamo, nitko od nas neće poslati djecu u školu autom koji ima 90 posto točnosti. Moramo tu doskočiti s još nekoliko decimala", smatra Čagalj. Roboti nisu novost i već se duže vrijeme koriste u industriji, no viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić istaknuo je da je problem rastuća polarizacija rada.

"U zadnjih desetak godina raste broj robota, a trenutačno ih u svijetu ima gotovo dva milijuna, godišnje ih se proizvede više od 200 tisuća. Istovremeno bilježimo i veliki pad cijene robota i pojeftinjenje od gotovo 80 posto, što ih čini ekonomski opravdanima. Jedan robot danas mijenja otprilike 1000 radnike, u čemu je najdalje otišla autoindustrija, s 30-40 robota na 1000 zaposlenika. Jedan robot na 1000 zaposlenih smanjuje zaposlenost za 0,2 posto i smanjuje plaće radnika za 0,4 posto.

Ako se broj robota povećava, to znači da će se broj radnih mjesta još više smanjivati", istaknuo je Šošić. No, kaže i da postoji način da se kompenzira negativan učinak robota na nezaposlenost, posebno taj manjak u industriji, tim više što će se u budućnosti povećati broj robota, ali će se nastaviti i radikalni trend pojeftinjenja. Darko Oračić je zaključio da neće biti masovne destrukcije i nestanka radnih mjesta, već da će ljudi i strojevi biti partneri, no da o tome treba više govoriti i raspravljati kako bi se pronašla adekvatna rješenja.