Zna li se da su neka ‘prosječna’ ekstra djevičanska maslinova ulja na našem tržištu unazad dvije godine koštala 7-8 eura (na akcijama i 5,5 eura, odnosno oko 42 kune), a danas između 13 i 17 eura, jasno je kako im je cijena ponegdje skočila i više od 100%.

Sve izazovnije posljedice klimatskih promjena koje dijelu Europe donose previše oborina, a dijelu ekstremne suše, sve više štetnika i bolesti u maslinicima…, lani su, naime, drugu godinu zaredom, desetkovali prinose najvećih EU proizvođača maslinova ulja, Španjolske i Italije, no nije pošteđen ni ostatak Mediterana pa tako ni Hrvatska.

Iako inflacija usporava – prehrambena je košarica prema procjeni DZS-a u veljači jeftinija 0,4% u odnosu na siječanj – cijene maslinova ulja rasle su dvoznamenkasto, naročito u drugoj polovici lanjske godine. I čini se da ne posustaju.

Primjerice, litra Monini Classico ulja potkraj lanjske godine mogla se kupiti za 12,99 eura, a danas u istom trgovačkom lancu – jednom od onih kojih dobrovoljno dostavljaju cijene u aplikaciji Kretanje cijena i za koje se ministar gospodarstva Damir Habijan ovih dana pohvalio kako im je osnovna potrošačka košarica pojeftinila od 3,38, do 8,6% u odnosu na kraj 2022. – košta 15,99 eura. Orgulinu ulju cijena je 16,49, a Zvijezdinu ekstra djevičanskom 16,99 eura.

U deset zemalja skuplje
Prema podacima Eurostata, maslinovo ulje u siječnju ove godine u EU je tako u prosjeku bilo skuplje 50%, a u Hrvatskoj 44% u odnosu na isti mjesec 2023. Pritom su u 10 EU članica potrošačke cijene maslinova ulja rasle i više nego u Hrvatskoj – najviše u Portugalu (69%), Grčkoj (67%) i Španjolskoj (63%), potom Estoniji, Cipru, Danskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji i Češkoj.

Hrvatska je prema procjeni Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj lani proizvela 25 tisuća tona maslinova ulja (27.500 hektolitara), što je svega 0,2% ukupne proizvodnje na razini EU, dok smo godinu ranije, na površini od 19.900 ha proizveli 40.128 tona maslina, iz čega je dobiveno 55.088 hl maslinova ulja, čak 72% više nego godinu ranije, koja se pamti kao jedna od najlošijih.

Najviše je podbacila oblica koja dominira u više od 85% hrvatskih maslinika. U odnosu na višegodišnji prosjek od oko 1,86 milijuna tona (u nekim godinama i više od 2,2 milijuna tona) – u EU je pak lani proizvedeno manje od 1,5 milijuna tona, od čega Španjolskoj 0,8 milijuna tona, Italiji 0,28 i Grčkoj 0,18, Portugalu 0,15 milijuna tona.

Prema podacima TISUP-a (Tržišno-informacijskog centra u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede), prosječne veleprodajne cijene ekstra djevičanskog maslinova ulja u Hrvatskoj u siječnju ove godine nisu se bitno mijenjale u odnosu na prosinac 2023. Zabilježen je rast od svega 2,02%, dok je u odnosu na siječanj prethodne godine cijena viša za 23,65%.

Cijena ekstra djevičanskog maslinova ulja u pakiranju od litre i više u prosjeku je u veleprodaji koštala 11,38 €/l, što je u odnosu na prethodni mjesec rast od 7,93%, a u odnosu na isti mjesec 2023. povećanje od 56,32%. U EU je veleprodajna cijena ekstra djevičanskog maslinova ulja u istom razdoblju viša za 70,11%.

Rekorder po cijenama
Cijena ekstra djevičanskog maslinova ulja na razini EU u siječnju ove godine u prosjeku je iznosila 904 €/100 kg, što je rast od 6,17% u odnosu na prethodni mjesec. Na RH tržištu iznosila je rekordnih 1247,79 €/100 kg, 38,03% više u odnosu na prosjek EU. Od svih EU mediteranskih članica Hrvatska je opetovani rekorder u veleprodajnim cijenama maslinova ulja.

Za usporedbu, u Grčkoj je ono u siječnju koštalo 882 eura, u Španjolskoj 896, u Italiji 955, a u Portugalu najmanje, 879 €/100 kg. Prosječnu EU cijenu mi smo premašili još lani u srpnju. Kad su u pitanju otkupne cijene, ekstra djevičansko maslinovo ulje u prosjeku se u lanjskoj godini otkupljivalo za 8,54 €/l, što je za 29,92% više u usporedbi s prethodnom godinom, te 51,34% u odnosu na 2021.

Izvoz maslinova ulja i njegovih frakcija u prvih 11 mjeseci 2023. iznosio je 3,37 milijuna eura (+13,9%), a uvoz 25 milijuna eura (+5,6%), čime je ostvaren deficit u vanjsko-trgovinskoj razmjeni od 21,6 milijuna eura (+4,4%).

Prema službenim statistikama s proizvodnjom maslinova ulja u Hrvatskoj zadovoljavamo tek oko polovine potreba, dok se iz nekih maslinarskih udruga opetovano pitaju gdje su nam puste masline, ako se zna da smo ih u posljednjih 20 godina puno posadili i danas su već trebale biti u punom rodu.

Dapače, prema podacima TISUP-a, u Hrvatskoj je, primjerice, 2005. proizvedeno rekordnih 60.000 hektolitara ulja koje, ispada, nismo dostigli ni danas kad nam je gotovo 20.000 ha pod maslinicima, a tada je bilo samo 12.357 ha pa tvrdnje kako sigurno proizvodimo i trošimo više – ali je i 50% proizvodnje sivo tržište – možda i nisu daleko od istine.

Iz Državnog inspektorata kažu kako je poljoprivredna inspekcija lani analizirala kvalitetu 25 ekstra djevičanskih maslinovih ulja, od čega ih je čak 16 ili 64% bilo lažno deklarirano. Njih 15 nije zaslužilo naziv ekstra djevičanskog, ali se moglo označiti kao djevičansko, a u jednom je uzorku utvrđeno miješanje ekstra djevičanskog maslinova ulja s rafiniranim maslinovim uljem.