Na domaćem tržištu maloprodaje hrane odnosno mješovite robe trenutno se na dva fronta odvijaju procesi vlasničke transformacije. Uz posredne vlasničke promjene koje uskoro slijede za najveći trgovački lanac u Hrvatskoj – onaj Konzuma koji posluje u okviru Fortenova grupe, relativno brzo isto se očekuje i u slučaju Čakovečkih mlinova.

I toj grupaciji najveći je izvor prihoda upravo segment trgovine odnosno Trgovina Krk, a sisačka tvrtka Mlin i pekare još krajem rujna potvrdila je nastanak obveze objave javne ponude za preuzimanje (paralelno s uspostavom zajedničkog djelovanja s nekoliko mirovinskih fondova).

Same te operacije neće neposredno utjecati na tržišne udjele, ali u slučaju Čakovečkih mlinova, tj. Trgovine Krk i MiP-a na razini grupe svakako će doći do znatnog povećanja prodajne mreže, a onda i udjela na tržištu maloprodaje hrane.

Marže pod povećalom
No, te promjene bit će dijelom tek nekog budućeg godišnjeg istraživanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) o trgovini na malo mješovitom robom, koja je ovih dana objavila glavne nalaze za 2022.

Uz glavna obilježja strukture tog sektora u prošloj godini, u sklopu izvješća izneseni su i rezultati nešto recentnijeg istraživanja AZTN-a vezanog uz prosječne marže trgovaca, koje su u proteklih godinu dana zbog uvođenja eura i rasta cijena hrane u javnosti često bile predmetom propitivanja i sumnji.

U najkraćem, u šest od osam kategorija prehrambenih proizvoda za koje periodično istražuje pokazatelje prosječnih marži AZTN je utvrdio da su one sredinom ove godine u odnosu na pokazatelje za kraj 2022. pale. Određena smanjenja prosječnih marži utvrđena su u kategorijama mesa peradi i jaja, pekarskih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, svježeg voća i povrća, bezalkoholnih pića i vode te skupine osnovnih prehrambenih proizvoda (brašno, šećer, riža, rezanci, jestiva ulja i dr.). U preostale dvije kategorije – mesa i mesnih prerađevina te konditorskih proizvoda – prosječne marže “u bitnome su jednake kao u 2022.”, konstatira AZTN.

Mirta Kapural, predsjednica Vijeća AZTN-a/D. Puklavec/PIXSELL

Usporedbe prošle i pretprošle godine pokazale su pak da su tijekom prošle godine prosječne marže najviše porasle u kategorijama pekarskih i konditorskih proizvoda, s tim da su “relativno visoke” i u kategoriji svježeg voća i povrća.

“Kada se uspoređuju prosječne marže u 2022. u odnosu na 2021., od osam promatranih kategorija roba, u sedam ih se bilježi neznatan rast prosječnih marži, dok se u kategoriji osnovnih prehrambenih proizvoda bilježi blago smanjenje”, navode u Agenciji, uz napomenu kako se to istraživanje odnosi na prehrambene proizvode obuhvaćene Vladinom odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena.

Inače, AZTN-ovo godišnje istraživanje  obuhvaća 45 najznačajnijih poduzetnika koji djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom. U odnosu na godinu prije uzorak je za tri trgovca manji, jer su dubrovački Pemo i Lonia Trgovina lani integrirani u sustav Studenca, dok je Trgostil u jesen prošle godine pripojen Trgovini Krk u sklopu Čakovečkih mlinova.

Više prodajnih mjesta
Prihodi svih trgovaca iz uzorka lani su prvi put premašili 50 milijardi kuna, što je nominalno za 6,8 milijardi kuna više nego 2021. ili, u postocima, 15,7 posto. Toliki nominalan rast u velikoj mjeri odražava inflatorna kretanja, naročito u dijelu koji se odnosi na komponentu hrane i bezalkoholnih pića u indeksu potrošačkih cijena.

Jedno od obilježja prošle godine je i porast broja prodajnih mjesta; u odnosu na prethodnu godinu povećan je za 171 ili 3,5 posto, čime je ukupan broj prodajnih mjesta stigao nadomak pet tisuća (4996). Pritom je ukupna neto prodajna površina dosegnula 1,54 milijuna kvadratnih metara, što je 31,7 tisuća ‘kvadrata’ više u odnosu na 2021. godinu.

Iako je prema ostvarenim prihodima Konzum i dalje najveći trgovac na malo mješovitom robom, njegov je tržišni udio (prema AZTN-u, on se iskazuje kao raspon 20 do 30 posto) unatoč dvoznamenkastom rastu prihoda neznatno pao.

Za Konzum se navodi i da je lani povećao broj prodajnih mjesta, sa 620 na 628. Članice Schwarz Grupe (Lidl i Kaufland) zbirno su također tržišnim udjelom u razredu 20-30 posto, s tim da je Lidl kao drugi po veličini trgovački lanac na domaćem tržištu zabilježio znatno snažniji rast prihoda. Povećanje prihoda, inače, imalo je 39 od 45 poduzetnika, a nominalnim rastom prednjačili su Studenac (uslijed pripajanja Lonije i Pema te još nekoliko manjih trgovaca) te Lidl i Konzum plus, u kojima su nominalno porasli po više od milijardu kuna.

Između pola milijarde i milijardu kuna prihode su povećali Plodine, Spar i Kaufland. Studenac je pak prošlu godinu zaključio s 1200 prodajnih mjesta i po tom kriteriju je vodeći, ali riječ je o pretežito manjim formatima (male prodavaonice i samoposluge). Pomakom u smislu značajna rasta tržišnog udjela lani se istaknuo Eurospin koji je sa 17. mjesta napredovao za četiri, na 13. poziciju. Istodobno, Trgovina Krk prvi put se pozicionirala u top 10 trgovaca, dok je Spar uhvatio četvrtu poziciju, a Studenac šestu.