Razgovor s novim ministrom poduzetništva Darkom Horvatom ohrabrio nas je po pitanju ulaganja u Hrvatsku, a prilika da sa njim i strukom pred licem javnosti raspravljamo o važnosti energetske sigurnosti i elektrani Plomin C izuzetno je pohvalna.

Kaže to čelni čovjek Marubeni Europowera  Hiroshi Tachigami koji je nedavno u Zagrebu sudjelovao na Energy Investment Forumu Poslovnog dnevnika. Vodeći menadžer renomirane japanske kompanije, koju je HEP prije godinu i pol odabrao kao preferentnog ponuditelja u projektu gradnje trećeg energetskog bloka u Plominu C, otkriva kako Marubeni nastavlja s konstruktivnim raspravama s hrvatskom kompanijom te da je sljedeći korak potpisivanje projektnih sporazuma i dogovori vezani uz financiranje.

Što se u međuvremenu događalo i jesu li usklađeni svi elementi ugovora?
Imali smo mnogo razgovora s HEP-om u proteklih godinu i pol dana kako bismo realizirali projekt. Pripremili smo većinu potrebnih ugovora i oni su sada u završnoj fazi izvršenja. Iako moramo riješiti još neke preostale stavke, vjerujemo da ćemo ih pravodobno prevladati. Dosta vremena smo utrošili na detalje oko financiranja projekta i ugovora o energetskom učinku (EPC) i to se kreće u dobrom smjeru.

Koje su prednosti gradnje energetskog bloka na ugljen?
Lokalni političari razmatraju zaštitu okoliša i inzistiraju na drugim izvorima energije… Hrvatska uvozi oko 25% svoje ukupne godišnje potrošnje električne energije, stoga joj je potrebna stabilna elektrana radi energetske sigurnosti. Plomin C smanjit će uvoz iz susjednih zemalja. Ugljen je važan u smislu diverzifikacije energetskih izvora osobito u cilju smanjenja ovisnosti o plinu i nafti koji su relativno skupi za proizvodnju električne energije po jedinici volumena. Sa stajališta zaštite okoliša, Plomin C koristit će najbolje raspoložive tehnologije i ugljen visoke kvalitete. Zamjena stare elektrane Plomin 1 elektranom Plomin C smanjit će ukupne emisije SO2 na toj lokaciji za 55% i Nox za 19%, a stopa emisija CO2 bit će smanjena za 22% po kWh.

Koliko je Marubeniju značajno sudjelovanje u realizaciji Plomina C?
Marubeni je jedna od vodećih japanskih trgovinskih i ulagačkih kuća s bogatim iskustvom u elektroenergetskom sektoru. Kao EPC izvođač, instalirala je oko 100 GW na globalnoj razini. Kao vodeći nezavisni proizvođač električne energije (IPP – Independent Power Producer) i developer, iza sebe ima mo izvrsne rezultate u razvoju, financijama, upravljanju i djelovanju nezavisnih proizvođača električne energije diljem svijeta.  Marubeni ima 48 energetskih postrojenja u pogonu ili u gradnji s 35,536 MW bruto kapaciteta i 10,273 MW vlastitih neto kapaciteta. Taj je projekt od ključne važnosti za ekspanziju poslovanja Marubenijua u Europi. Svladavanje izazova povezanih s prvim nezavisnim proizvođačem električne energije u Hrvatskoj, razvijenim na temelju tradicionalnog projektnog financiranja bez regresa, pružiti će mogućnost širenja poslovanja diljem Europe i olakšati daljnja ulaganja u Hrvatskoj i JI Europi, u regiji kojoj će biti neophodno povećati proizvodne kapacitete u cilju udovoljavanja predviđenom porastu potražnje za električnom energijom od 20% u sljedećih 25 godina, dok se očekuje zatvaranje zastarjelih termalnih elektrana u budućnosti. Nakon uspjeha s projektom Plomin C, Marubeni planira iskoristiti ostale poslovne prilike ne samo u elektroenergetskom sektoru, već i u energetskom, prehrambenom, kemijskom i ostalim sektorima u Hrvatskoj.

Na koji način i iz kojih izvora planirate financirati Plomin C?
Sredstva za Plomin C dobit će se iz dioničkog kapitala i nadređenog duga. HEP i Marubeni ubrizgat će dionički kapital i dogovoriti financiranje projekta koje će podržati većina međunarodnih izvozno-kreditnih agencija. Vezano uz dogovore o projektnom financiranju, u tijeku su pregovori s nekolicinom međunarodnih banaka uključujući i japanske.

Bi li ulazak Marubenija u ovaj projekt otvorio vrata i drugim japanskim investicijama u Hrvatsku?
Nema sumnje da će ostvarenje projekta Plomin C imati pozitivan utjecaj na strane ulagače izvan europske regije, uključujući japanske. Značajno napredovanje s provedbom projekta potaknut će takve ulagače na podrobnije razmatranje hrvatskog tržišta.

U kojoj mjeri Plomin C može pomoći Hrvatskoj da postane manje ovisna o uvozu električne energije?
Plomin C će proizvesti oko 3.5T Wh što je oko 20% godišnje potrošnje u Hrvatskoj. Dok se planira zatvaranje elektrane Plomin 1 i nekih elektrana na naftu, Plomin C može proizvoditi električnu energiju vrlo stabilno što bi imalo pozitivan utjecaj na smanjenje uvoza.

Ima li dolazak velike korporacije poput Marubenija u Hrvatsku i širi gospodarski značaj?
Prilično. Velika tvrtka poput Marubenija ima velik broj prodajnih kanala za distribuciju raznih proizvoda na širok raspon globalnih tržišta, osobito na brzorastućima po pitanju potrošnje. Dolazak tvrtki iz azijske regije neće samo potaknuti ulaganja u Hrvatskoj u brojnim sektorima, već će otvoriti i vrata Hrvatskoj za izvoz velikog broja proizvoda poput prehrambenih, vina itd. na veliko azijsko tržište na kojem postoji velika potražnja za proizvodima visoke kvalitete. Vjerujemo da će to stvoriti dobre poslovne prilike.

Koliko ćete lokalnih radnika zaposliti na gradnji elektrane?
Ulaganje u ovaj projekt premašuje 800 milijuna eura i tijekom najvećih aktivnosti na gradilištu će raditi do 1800 radnika. U prosjeku će tijekom 51 mjeseca gradnje na gradilištu biti zaposleno do 800 ljudi. Procjenjujemo da će radna snaga na gotovo 30% projekta dolaziti iz lokalnih izvora, pa će učinak na tržište rada biti znatan i na nacionalnoj i na lokalnoj razini.

Koliko su u današnjoj geopolitičkoj situaciji važna ulaganja u infrastrukturu?
Politička stabilnost i dobra infrastruktura, uključujući sigurnost opskrbe električnom energijom, ključni su parametri za svakog međunarodnog ulagača. Vjerujemo da Hrvatska, kao nova članica EU s pristupom Jadranskom moru, ima valjanih razloga za daljnji razvoj svoje infrastrukture u cilju privlačenja stranih ulagača. Hrvatska od 2015. opet bilježi rast- BDP-a, stoga se očekuje da će balkanska regija nastaviti s rastom i da je Hrvatska u dobrom položaju za robnu razmjenu s ostalim europskim zemljama i onima izvan Europe. Posljedično, daljnji razvoj infrastrukture, uključujući stabilnu opskrbu električnom energijom, u Hrvatskoj je od znatne važnosti i za diverzifikaciju izvora robe dok se očekuje da će količina uvoza/izvoza porasti u cilju udovoljavanja potrebama gospodarskog rasta u toj regiji.