Najbolji hrvatski gospodarstvenici te najznačajniji gospodarski događaji koji su se ove godine zbili u Lijepoj našoj proglašeni su u Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade u ponedjeljak navečer. Finale je to osmog po redu izbora kojeg tradicionalno organiziraju Večernji list i Poslovni dnevnik, a u kojem najbolje biraju stručni žiri i naši čitatelji. Gospodarstvenik godine je, prema izboru čitatelja, predsjednik DOK–ING–a Vjekoslav Majetić, dok se stručni žiri tu nagradu odlučio dodijeliti predsjednici Uprave Podravke Martini Dalić. Kada je u pitanju gospodarski događaj godine, čitatelji su najviše glasova dali dovršetku 53 milijuna eura vrijednog projekta INTEGRA riječke farmaceutske kompanije Jadran – galenski laboratorij. Stručni je žiri odlučio kako će titula događaja godine ipak pripasti ulasku Hrvatske u eurozonu i prelasku na monetarni sustav eura.

– Lijepo je biti nominiran jer to znači da ljudi iz okruženja prepoznaju to što radite. Godina je dugačka, tijekom nje zbivaju se neki lijepi, ali i oni manje lijepi trenutci, potrebno je donijeti brojne odluke. Ljudi iz firme i Podravke i moje okoline zadovoljni su i čestitaju već i na nominaciji, a posebno na osvajanju ove nagrade. Meni osobno je iznimno drago da ljudi prepoznaju to što radimo – kazala je Martina Dalić. Na upit kako vidi razvoj Podravke u idućih godinu dana odgovorila je kako u 2024. očekuje da će se sve promjene širenja na tržišta ustvari još bolje vidjeti u njihovim rezultatima i načinu na koji se Podravka prezentira potrošačima te da će se još bolje vidjeti u povjerenju koji potrošači iskazuju prema kompaniji.

– U idućoj godini će i potrošači i naši partneri i sudionici u kompaniji još snažnije osjetiti da je Podravka pouzdan partner. Očekujemo puno snažniji nastup iduće godine na izvozna tržišta u Austriji, Njemačkoj, Poljskoj, SAD–u. Ta tržišta su naš cilj i fokus, a na kraju da spomenem i ono što vrlo često govorim: očekujem da će se iduće godine još jasnije vidjeti da je moguće imati kompaniju u hrvatskom vlasništvu koja je uspješna i koja se na ravnopravan način nosi sa svim velikim svjetskim konkurentima na svim tržištima – zaključila je predsjednica uprave Podravke.

S obzirom na to da zbog poslovnih obveza nije mogao osobno preuzeti nagradu, nagradu čitatelja za gospodarstvenika godine je umjesto Vanje Majetića preuzeo član uprave DOK–ING–a Ante Bakić koji je tek kratko kazao kako su svi iz kompanije iznimno zahvalni što su ljudi iz cijele Hrvatske prepoznali njihov rad. A nagradu za gospodarski događaj godine po izboru stručnog žirija, a to je kao što smo već spomenuli, ulazak Hrvatske u eurozonu, preuzeo je osobno premijer Andrej Plenković koji je na događaj u Esplanadu došao u pratnji ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te ministra financija Marka Primorca.

– Iako smo ga mi kao Vlada vodili, projekt ulaska Hrvatske u Europodručje je zajednički projekt niza stručnjaka koji su doprinijeli da se ostvari strateški cilj koji si je ova Vlada zacrtala još 2017. godine. Ova nagrada nije samo za ovu godinu, nego je u biti nagrada za sve ove godine koje mi trajemo kao Vlada, odnosno od 2016. što je taman toliko koliko i vi dodjeljujete ovu nagradu. Mi smo odmah nakon što smo prvi put formirali Vladu znali da želimo Hrvatsku u europodručju, u Schengenu i kao članicu OECD–a. Sve ovo što smo ostvarili došlo je u vremenu velikih promjena i izazova, a mi smo u takvim vremenima zadržali političku stabilnost te stručne i stabilne institucije. To je bilo ključno u ostvarivanju tih ciljeva – kazao je premijer Plenković te istaknuo kako smo bili država koja je imala proračunski manjak, kreditni rejting koji je bio četiri stupnja niži nego što je danas, nezaposlenost je bila puno veća, a stupanj gospodarskog razvoja manji.

Tehnički perfektna zamjena

– Danas je Hrvatska puno konsolidiranija. Politikom koju smo vodili korak po korak, precizno, kao da nismo iz ovog dijela Europe, ostvarivali smo sve ciljeve za ulazak u eurozonu, od ispunjavanja kriterija i mjera pa do same tehničke zamjene kune u eure. U tehničkom smislu je to bilo perfektno. Jedina smo zemlja u povijesti EU koja je istog dana ušla u Schengen i uvela euro. To je ispalo kao da je to nešto normalno, meni su se mnogi kolege čudile da kako mi to u Hrvatskoj tako škrto slavimo jer je nevjerojatno kakva smo postignuća učinili istog dana – kazao je Plenković te se dotaknuo i škakljivog pitanja “lovljenja u mutnom” koji su mnogi iskoristili za brzu zaradu nakon što je euro uveden.

– Bilo bi bolje da zamjena kune u euro nije došla u vrijeme inflacije i velikih izazova za cijelu Europu, a i da je bilo malo manje jednog elementa ljudskog ponašanja, a koji se zove pohlepa. To je bitan element i namjerno to izgovaram. Vidjet ćemo dogodine kakve će biti refleksije cijena na turističku sezonu nakon što su i tu cijene bile takve kakve jesu. Poriv za dobiti je dio kapitalizma, ali on u krizama mora imati neke granice, mora biti dimenzioniran. Socijalna kohezija znači da kroz krize prođemo svi skupa, a ne da manjina budu dobitnici, a da puno njih budu gubitnici – zaključio je premijer.

Mislav Vučić, glavni izvršni direktor Jadran galenski laboratorija, najveće farmaceutske kompanije u domaćem vlasništvu, bio je iznimno počašćen jer su čitatelji prepoznali dovršetak trogodišnjeg projekta INTEGR–a kao njima najbitniji događaj godine. Kompanije je izgradila dva visokotehnološka objekta na Svilnom i Kukuljanovu te nabavila vrijednu opremu kojom su značajno povećani kapacitet i tehnološke mogućnosti istraživanja i razvoja te proizvodnje sterilnih spojeva, kapi i aerosola te logistike i distribucije. Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić rekao je kako su svi nominirani učinili 2024. godinu koja je pred nama izvjesnijom i sigurnijom.

– Ispred nas je, kažu Kinezi, godina zmaja koja daje snagu, sigurnost i prosperitet. Među nominiranima imamo kompanije koje su preživjele devedesete godine i u posljednja dva do tri desetljeća su stasale u stupove domaćeg gospodarstva, ali i nove startupove koji imaju odlične gospodarske rezultate, a taj miks nam pokazuje da s optimizmom možemo gledati prema 2024. godini – optimistično je zaključio Klarić.

I na kraju, iako je predavanje naziva “The Final Countdown! – Hoće li umjetna inteligencija i razvoj digitalnih tehnologija uništiti formalni sustav obrazovanja i učiniti ljudski rad suvišnim?” koje je održao Boris Jokić, znanstvenik s Instituta za društvena istraživanja i svojedobni voditelj Cjelovite kurikularne reforme u početku izgledalo poprilično pesimistično, Jokić ga je završio poprilično ohrabrujućim riječima.

– U jednoj smo od najljepših zemalja na svijetu u doba kada vraćaju ratovi i podjele, u Hrvatskoj koja je puna ljudi koji su spremni hrabro krenuti naprijed. Možda nisu svi oni bili najbolji na nastavi, ali znaju da su u školi, životu i radu najbitniji ljudi. Moramo krenuti naprijed hrabro, otvoreno i zajedno. Kad bi bilo samo malo hrabrosti, puno otvorenosti i puno više zajedništva izazovi budućnosti, formalnih sustava i tržišta rada bili bi sekundarni. Ovu zemlju čine ljudi koji, ako su takvi – hrabri, otvoreni i spremni na suradnju – mogu odgovoriti na sve izazove – smatra Jokić.