Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević” Alemka Markotić rekla je u srijedu kako Hrvatska, kao i mnoge zemlje, priželjkuje da se britanski soj koronavirusa ne proširi, ali naglašava kako nije sve u našoj moći i da su bitne osnovne mjere koje propagiramo.

“Virus ima svoje puteve i logiku, sve prepreke koje mi stavljamo, ne prati uvijek. Osnovne mjere koje propagiramo su bitne”, rekla je Markotić u Dnevniku HTV-a vezano za pojavu britanskog soja koronavirusa i o tome kako bi to utjecalo na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj.

Upozorila je kako treba biti iznimno oprezan jer se britanski soj puno brže širi.

“Prati se situacija. Nagli porast ima nekoliko država – Irska, Portugal, Slovačka, vidjeli ste kako to izgleda i kod nas u Varaždinu i Čakovcu. Pratit ćemo situaciju, bitno je dodatno sekvencirati tamo gdje se pojavi grupiranje veće broja pozitivnih, uzimati podatke. Iznimno je važno da ljudi koji dolaze iz zemalja gdje je dokazana britanska varijanta, kažu to svom liječniku kada idu na bris”, rekla je.

Markotić je naglasila kako je prednost što smo svjesni postojanja virusa u našoj okolini.

Ono što je možda povoljnije, da to razdoblje što dulje održavamo bez velikih brojeva. Što više idemo prema proljeću, veća je šansa da ti brojevi budu nižu, kazala je.

Markotić napominje kako će svi sojevi koronavirusa koji kruže svijetom, pa tako i južnoafrički, prije ili kasnije doći u Hrvatsku.

“Povoljno je to što se južnoafrički nije u znatnijem broju proširio Europom, no to ne znači da ne trebamo biti oprezni i pratiti mutante. … Ako budemo sreće možda će se pojaviti mutanti koji će se sporije širiti, izazivati blaže oblike. Sve su opcije na stolu, rekla je.

Referirala se i na procjene učinkovitost cjepiva na novim sojevima.

Govoreći o studiji koja je pokazala kako cjepivo AstraZenece nije učinkovito na južnoafričkom soju, Markotić je rekla da su potrebne dodatne studije .

“Nije još ni za druga cjepiva jasno koliko će štititi od južnoafričke varijante; imamo premalo podataka s obzirom na to da nemamo puno ljudi koji su inficirani tim sojem, a nije se počelo ni cijepiti. Bolje podatke ćemo možda imati tek nakon mjesec do dva dana”, dodala je.

Hrvatska će do 1. travnja dobiti oko 600.000 doza cjepiva. No to i dalje nije dovoljno, napomenula je.

“Hrvatska ima veliki broj rizičnih i starijih osoba, kao i onih s kroničnim bolestima, skoro 1,700.000 ljudi, što je velik dio populacije. To je vjerojatno i razlog što smo u ovom valu imali dosta veliku visoku smrtnost i teže kliničke oblike. Nakon pesimističnih vijesti, mislim da se Europa polako izborila za sebe. Danas dobivamo optimističnije vijesti da bi i AstraZeneca u kraćem razdoblju mogla distribuirati velike količine, najavljeno je da bi moglo nešto i za Pfizer biti, više nego što smo očekivali zadnjih dana. Sve optimističnije zvuči”, zaključila je Markotić.

O cijepljenju preko reda

Na upit može li se stati na kraj cijepljenju preko reda, Markotić kaže kako misli da toga nema puno.

Vjerujem da će se to regulirati. Postoje nekad situacije kada se cjepivo, tipa Pfizer ili Moderna, ne potroši potpuno, pa u Americi mlađi kampiraju ispred zdravstvenih ustanova da bi oni mogli dobiti. Moguće je tu korigirati stvari. Kada se ukaže na stvari koje nisu korektne, treba to popraviti, treba ići na način kako je planirano na razini države. To je sigurno najbolji put, zaključila je Markotić.