Javne financije u Hrvatskoj u protekle su se dvije godine iz problematične zone prometnule u izvor najpovoljnijih trendnih pokazatelja. Potvrdio je to i rebalans proračuna za ovu godinu, kao i prijedlog državnog proračuna za 2018. s projekcijama za 2019. i 2020. Ove će godine, naime, i deficit i javni dug ponovno biti manji od originalno planiranog, a silaznu putanju ministar financija Zdravko Marić najavljuje i za 2018. odnosno za iduće tri godine.

Manjak proračuna opće države za ovu se godinu smanjuje za 2,5 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. Prema nacionalnoj metodologiji, za sam državni proračun iznosit će 1,2 posto BDP-a te jedan posto na razini opće države, dok se prema međunarodno usporedivim standardima (ESA2010) procjenjuje na 2,1 milijardu ili 0,6 posto BDP-a. U idućoj godini, za koju u Katančićevoj predviđaju realni rast BDP-a od 2,9 posto uz inflaciju od oko 1,5 posto – slijedi dodatno smanjenje manjka. Na jučerašnjoj sjednici Vlade ministar Marić za 2018. je iznio plan svođenja deficita opće države (prema metodologiji EU) na 2 mlrd. kuna ili 0,5 posto BDP-a, za godinu poslije potpuno uravnoteženje, a za 2020. u planu je ostvarenje ne samo primarnog suficita (bez troškova kamata, koji je već lani bio značajan) već i ukupnoga viška, i to 3,5 milijarde kuna. Istodobno, nakon lanjskog smanjenja udjela javnog duga u BDP-u za 2,5 postotnih bodova, trend njegova spuštanja se, prema osnovnom scenariju, od iduće godine ubrzava na oko tri postotna boda godišnje. Tako bi se dogodine javni dug trebao svesti na 76,6 posto, a do kraja 2020. i ispod 70 posto BDP-a. Sve u svemu, tempo konsolidiranja javnih financija djeluje ohrabrujuće, što se ne bi moglo reći za ovih dana objavljene nalaze “Doing Businessa”.

Upravo na taj raskorak upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

“Trendovi koje vidimo u javnim financijama divergentni su pokazateljima ukupne konkurentnosti ekonomije, one danas više odražavaju pozitivnu korelaciju s porezima na potrošnju na koje pak značajno utječu faktori poput sigurnosne rente, naročito izraženi u turizmu”, ističe Lovrinčević. Srednjoročni potencijal rasta koji je naša ekonomija u srednjem roku u stanju generirati i dalje je niži od stopa rasta BDP-a kojima trenutno svjedočimo, a tu se vraćamo na pitanje strukturnih promjena koje još uvijek izostaju. Za Lovrinčevića je utoliko problematično i što se na vrhuncu pozitivnog gospodarskog ciklusa u proračun ugrađuju nova trajna prava (npr. branitelji) koja ostaju i kad stvari krenu lošije.

Vezano pak uz pitanje proračunskih izdataka za plaće, a u svjetlu aktualnih pregovora Vlade i sindikata zaposlenih u državnim i javnim službama, upozorava i na to da Hrvatska “još vozi linearno”, dok se većina drugih zemalja EU ozbiljno bavi, primjerice, takozvanim mapama deficitarnih zanimanja (i) u javnom sektoru. To bi i kod nas moralo biti dio reforme javne uprave, pogotovo imajući u vidu liberalizaciju tržišta rada i demografsku situaciju i migracije, zaključuje.

Proračunski rashodi za plaće bi, prema prijedlogu proračuna za iduću godinu trebali rasti 1,4 milijarde kuna, na nepunih 28 milijardi. Vlada je u projekcijama anticipirala tek cjelogodišnji efekt 6-postotnog povećanja (tj. ukidanja smanjenja iz vremena recesije) osnovice plaća koje je tijekom ove godine provela u tri koraka (2+2+2). Trenutni zahtjevi sindikata javnog sektora o 15-postotnom povećanju plaća proračun bi opteretili s dodatnih 4,5 do 5 milijardi kuna, rekao je ministar Marić.

Inače, ukupni rashodi državnog proračuna planirani u iznosu od 133,3 mlrd. kuna ili pet više od originalnog proračuna za ovu godinu. No, istaknuo je kako pritom rashodi koji se financiraju iz općih izvora, koji utječu na deficit, rastu za 1,27 milijardi, dok se 3,5 mlrd. povećanja odnosi na one financirane iz ostalih izvora, u prvom redu d EU fondova, te su neutralni za deficit.

Za 1,4 milijarde kuna povećavaju se u odnosu na ovoogdišnji plan i izdaci za mirovine, koje i dogodine čeka povećanje slijedom indeksacije. Materijalni troškovi planirani su pak na 13,2 milijarde ili 627 milijuna više od plana 2017. i to uglavnom zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove.

Financijskih rashodi, odnosno trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju se za više od 700 milijuna kuna u odnosu na plan 2017.

Iduće godine na stavci subvencija napokon više nema izdataka na ime restrukturiranja brodogradnje. Za subvencije se planira izdvojiti 6,6 milijarde kuna, od čega gotovo tri milijarde otpada na poljoprivredu, rekao je ministar.

Prihodi su istodobno projicirani na 129 milijardi kuna ili oko šest posto više nego ove godine, s tim da se kod poreznih, koji su ove godine prebacili plan za čak 2,5 milijarde, računa na 3,4-postotno povećanje. Od PDV-a se dogodine očekuje 49,6 milijardi kuna, a s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.