“Siguran sam da nakon iskustva 2020. i 2021., kada su realno gledajući prihodi zbog covid krize bili manji a rashodi veći, i kada cijepljenje ide solidnim tempom te je sve više naših sugrađana zaštićeno od covida-19, možemo gledati kako da se vratimo na putanju koja je krasila odgovorno upravljanje javnim financijama od 2016. do 2019., a to je rapidno smanjenje javnog duga i proračunski višak i uravnoteženi proračun, što je dobro i bitno i za ispunjenje kriterija za članstvo u europodručju”, rekao je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice Vlade.

I u danas usvojenim smernicama, kao i u travnju usvojenom Programu konvergencije, Vlada ostaje pri projekciji gospodarskog rasta za 2022. godinu od 6,6 posto, 4,1 posto u 2023. godini te 3,4 posto u 2024. godini.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da će najveći doprinos gospodarskom rastu u idućem trogodišnjem razdoblju stići od domaće potražnje, dok će doprinos inozemne potražnje biti negativan, ali će se taj negativni doprinos smanjivati prema kraju projiciranog razdoblja.

Iznio je i projekcije inflacije za to razdoblje, koja bi iduće godine trebala biti 1,7 posto, a u iduće dvije godine bi blago ubrzala, na 2 odnosno na 2,3 posto. Stopa zaposlenosti stabilno bi rasta u tom razdoblju za otprilike 1,6 posto godišnje.

Marić je istaknuo kako su, temeljem makroekonomskih projekcija i postojećih poreznih propisa, za iduću godinu prihodi državnog proračuna projicirani su na razini od 158,8 milijardi kuna. Prednjače, kaže, porezni prihodi, koji su projicirani u visini od 86,8 milijardi kuna, te doprinosi za mirovinsko osiguranje, na razini do 26 milijardi kuna.

Znatan iznos projiciran je i na stavki prihodi od pomoći, 28,3 milijarde kuna, a najvećim dijelom se odnose na prihode vezane uz projekte financirane iz EU proračuna, ali i uz sredstva dodijeljena RH u okviru pomoći u financiranju posljedica koronavirusa, iz Fonda solidarnosti EU za financiranje dijela obnove javne infrastrukture oštećene u potresu te sredstva iz novog instrumenta EU Nove generacije odnosno Mehanizma za oporavak i otpornost.

Osvrnuvši se na rashodnu stranu proračuna, Marić je zahvalio ministrima na uloženom trudu i komunikaciji proteklih tjedana, jer su se uspjeli uklopiti limite kako bi bili na tragu fiskalnog okvira sukladno programu konvergencije, a što “nije jednostavno jer su potrebe, obveze, apetiti i ideje uvijek iznad limita”.

Ukupni rashodi državnog proračuna za iduću godinu projicirani su u visini od 164,8 milijardi kuna.

Pritom je dio rashoda koji se financira iz općih izvora planiran u visini od 122,3 milijarde kuna i on, ističe Marić, bilježi smanjenje za 3,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, najvećim dijelom u rashodima zdravstvu.

Podsjetio je, naime, da su za ovu godinu predviđena jako visoka izdvajanja iz državnog proračuna za zdravstvo da bi se podmirili stari i novonastali dugovi. Iako su rokovi plaćanja u zdravstvu i dalje izvan zakonskih rokova, to je korak prema reformi zdravstva, rekao je.

U Smjernicama je navedeno i da utvrđeni limiti ne uključuju sredstva za nabavu višenamjenskih borbenih aviona za koju se očekuje sklapanje ugovora s Francuskom te će se prilikom izrade prijedloga proračuna za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu limit ukupnih rashoda povećati za potrebna sredstva.

Proračunski deficit je, sukladno navedenom u programu konvergencije, za iduću godinu planiran u visini od 2,6 posto BDP-a, potom godinu iza 1,9 posto odnosno 1,5 posto u 2024. godini.

Kako je istaknuo Marić, tako će se već iduće godine ostvariti povratak u maastriške kriterije, prema kojima proračunski deficit mora biti ispod 3 posto BDP-a.

Po njegovim riječima, već ove godine Hrvatska će ponovno početi smanjivati i udjel javnog duga u BDP-u. Krajem godine taj udjel projicira se na 86,6 posto BDP-a, a u idućem trogodišnjem razdoblju smanjivat će se za gotovo tri postotna boda BDP-a.

Kako je istaknuo, u odnosu na maastriške kriterije, odnosno s tim povezan Pakt o stabilnosti i rastu, koji je privremeno zbog pandemije suspendiran, to bi bilo i dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP- od onog kako je propisano tim paktom za zemlje čiji javni dug premašuje 60 posto BDP-a.