U javnoj raspravi o Nacionalnom planu zamjene hrvatske kune eurom primljeno 20 komentara, od sedam fizičkih osoba i dvije udruge, od čega su tri primjedbe u potpunosti prihvaćene, dvije djelomično, 14 primjedbi i komentara je primljeno na znanje, dok samo jedna primjedba nije prihvaćena.

Izvijestio je o tome ministar financija Zdravko Marić na jučerašnjoj sjednici Vlade na kojoj je i formalno donesen plan zamjene kune zajedničkom europskom valutom. Marić je pojasnio kako će se idućeg tjedna održati sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, na kojoj će se poduzeti daljnji koraci.

Ponovivši kako je ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine, ministar financija podsjetio je kako je jučer doneseni plan pojašnjava temeljna načela procesa uvođenja eura i tijek procesa zamjena valuta, daje se pregled pravnog okvira na razini EU-a koji uređuje pitanje korištenja eura kao zajedničke valute, opisuje prilagodbe nacionalnog zakonodavstva potrebne za uvođenje eura, a opisane su i uloge glavnih dionika u toj “operaciji”.

Detaljno se opisuje i tijek konverzije kunskih sredstava u eure, predstavljeni su glavni elementi informativne kampanje, pojašnjeni su postupci nabave i opskrbe novčanicama i kovanim novcem eura, postupak zamjene gotovog novca, a između ostalog definiraju se i pravila o preračunavanju cijena.

Jedno od osnovnih načela dokumenta je zaštita potrošača, a prema istraživanjima, hrvatski građani kod uvođenja eura imaju bojazan od snažnog i jednokratnog porasta cijena.

Marić je napomenuo da iskustva drugih zemalja koje su već uvele euro pokazuju da takvi strahovi nisu u potpunosti utemeljeni. Ipak, bez obzira na to, hrvatski ministar financija smatra se da je obaveza dvojnog iskazivanja cijena ključna mjera za sprečavanje neopravdanog povećanja cijena i neispravnog preračunavanja.