Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak kako je interes koji su neke domaće kompanije i mirovinski fondovi iskazali za sudjelovanje u najavljenoj privatizaciji nekoliko tvrtki iz državnog portfelja više nego dobrodošao, kao i da očekuje da će, unatoč političkim otporima, poslovna zajednica pozitivno gledati na privatizaciju.

Govoreći o tvrtkama koje je Vlada skinula s popisa strateških i najavila njihovu privatizaciju, Marić je kazao da ne želi davati konkretne komentare o pojedinim tvrtkama, jer je dobar dio njih izlistan na burzi.

No, u vezi iskazanog interesa mirovinskih fondova i Adrisa za kupnju dodatnog udjela u Croatia osiguranju, kao i za ACI, rekao je da mu je "draga spoznaja da hrvatske kompanije i mirovinski fondovi imaju interes za hrvatske kompanije" i dodao kako misli da je to "više nego dobrodošlo".

U razgovoru s novinarima u sklopu New Europe Business Foruma u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa, Marić je komentirao i kritike na najavljenu privatizaciju, rekavši kako će "otpora uvijek biti na bilo koju reformu".

Vlada želi poslati jasnu poruku da će, uz fiskalnu konsolidaciju i najniži deficit od predrecesijskog razdoblja, aktivacija državne imovine i privatizacija dati glavni doprinos stabilizaciji udjela javnog duga u BDP-u već ove godine, kaže Marić i dodaje kako je to važna poruka za rejting agencije, međunarodne i domaće investitore i poduzetnike.

Informacija da su banke pokrenule arbitražu još nema

Osvrnuo se i na napise kako Vlada ignorira poziv banaka na sastanak, prije nego pokrenu arbitražu zbog konverzije kredita u 'švicarcima. Najavio je da će se s bankama nastaviti razgovori te ponovio da nema nikakvih službenih informacija o pokretanju arbitražnog postupka.

Podsjećajući da je zakon koji je uredio konverziju gotovo u potpunosti konzumiran, jer je oko 94 posto konverzija već obavljeno, rekao je da tu ne vidi prostora za povratak unatrag. No, rekao je kako su iz EK-a stigli upiti oko određenih elemenata, općih načela i principa koje EU propituje i traži objašnjenje je li ili nije bilo suprotnosti s hrvatskim ugovorom o pristupanju.

Cilj je ove godine stabilizirati izglede kreditnog rejtinga

Skori razgovor Marić očekuje i s predstavnicima rejting agencija te ističe da će Vlada učiniti sve da ih uvjeri kako su Nacionalni program reformi i Plan konvergencije dokumenti koji će se provesti, kako bi se ove godine stabiliziraju izgledi za kreditni rejting Hrvatske, koji je trenutno dvije stepenice ispod investicijskog i već neko vrijeme ima negativne izglede.

"Negativni vas izgledi praktički guraju u akciju. Ne želim prejudicirati, ali mi ćemo učiniti sve kako bismo uvjerili rejting agencije upravo u akciju. Naš je cilj za ovu godinu probati stabilizirati izglede i mislim da ne možemo očekivati više od toga. Imamo plan, imamo program, ali bitna je egzekucija. Bit ćemo vrlo aktivni i ne samo braniti naše pozicije nego probati objasniti da to nije samo plan i program, već da iza toga stoji zaista kredibilna politička podrška i da će se sve to i napraviti unatoč svim događanjima proteklih dana", rekao je Marić.

Dodao je kako misli "da će se sve to stabilizirati" te podsjetio da je proračun prihvaćen bez problema i da odgoda koja je bila proteklih tjedana u Saboru nije ugrozila ni jedan element Vladinog reformskog paketa.

MMF-u, EK-u pa i rejting agencijama u fokusu je hrvatski javni dug, a ministar financija kaže da će se Vlada tim problemom baviti kroz jači gospodarski rast, niži fiskalni deficit te nastavak aktivacije državne imovine, "i to ne iz perspektive pukog krpanja proračunskih rupa".

"Ako danas imamo bivše vojno odmaralište koje nije ni u kakvoj upotrebi, nema nikakvu uporabnu vrijednost, a kadri ste privući investitora koji će uložiti, zaposliti ljude, dići kvalitetu usluge na četiri ili pet zvjezdica, u konačnici će to dići vrijednost cijele mikroregije i to ima i srednjoročnu i dugoročnu komponentu u stvaranju vrijednosti", rekao je Marić, odgovorivši na pitanje kako će se djelovati na smanjenje javnog duga nakon jednokratne otplate od oko 200 milijuna eura, koje je premijer najavio za polovicu ove godine.

Porezna reforma ne prije početka 2017.

Oko polovice godine trebao bi, po njegovim riječima, biti poznat prijedlog reforme poreznog sustava, čije bi se izmjene trebale početi primjenjivati s prvim danom 2017. godine.

Porezna je reforma potrebna, jer trenutno porezni sustav nije prohodan, kompleksan je i ne isporučuje što bi trebao. Mi ga želimo pojednostaviti, učiniti efikasnijim i stimulativnijim, rekao je Marić.

Nakon 6 godina recesije porezna baza znatno je smanjena i sužena te Vlada ne može razmišljati o bilo kakvim povećanjima, već o tome kako proširiti poreznu bazu, stvoriti uvjete za smanjivanje poreznog opterećenja i stimulirati poduzetnički sektor, ali i građane, kaže ministar financija.

Ističe kako se u pripremi porezne reforme razmatra cjelokupni sustav, od najviše stope poreza na dohodak i unaprjeđenja komunalne naknade (uvođenjem poreza na nekretnine), do poreza na dobit, PDV-a, sustava trošarina, itd. Razmatraju se i prijedlozi poput onih o smanjivanju PDV-a u turizmu i poljoprivredi, radi se puno scenarija i analiza, kaže Marić.

Među pitanjima novinara bilo je i zašto još nije formiran Nadzorni odbor Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Marić je kazao kako misli da bi to pitanje trebalo biti riješeno na prvom sljedećem glasovanju u Saboru. Kada se NO formira, moći će se odlučivati i o odabiru kandidata za Upravu HBOR-a među kandidatima koji su se javili na natječaj, kaže Marić.