“U narednim tjednima Hrvatska će finalizirati Nacionalni plan oporavka i otpornosti i poslati ga Europskoj komisiji krajem travnja kako je dogovoreno, no još važnija je njegova implementacija i apsorpcija. Fokusirani smo na to da se sredstva iskoriste na pravilan način za adekvatnu transformaciju gospodarstva i cijelog društva da taj novac posluži svrsi – da pomogne oporavku i jačoj otpornosti”, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na konferenciji The Economista ‘‘Europski fond za oporavak i otpornost za hrvatsku tranziciju’.

Za razliku od 2009., kada je bilježila 6 uzastopnih godina pada, a još pet godina trebalo je da se BDP vrati na pretkrizne razine, Vlada je zahvaljujući prethodnoj konsolidaciji mogla adekvatno reagirati na početku pandemijske krize. “Mjere fiskalne politike bile su usmjerene privatnom sektoru da se osigura zaposlenost i zaštite radna mjesta koji su bili prioriteti uz zdravlje i ljudske živote. Sudeći po budžetskim i pokazateljima tržišta rada u tome smo zasad uspjeli, no trebamo biti oprezni s obzirom na neizvjesnost”, istaknuo je Marić. 

Kazao je da mu je osobno, kao ministru financija i ekonomistu, drago da cijeli europski paket oporavka i otpornosti počiva na dva stupa –  oporavku, kod kojeg su bitne adekvatne i učinkovite investicije koje će donijeti rast i ekonomsku vrijednost u budućnosti, ali i otpornosti koja podrazumijeva reforme. “To je važno za sve članice, uključujući Hrvatsku, ali i EU u cjelini. Svi znamo da će doći nova kriza, ne znamo kada jer nemamo staklenu kuglu, ali moramo biti spremni”, istaknuo je Marić. Podsjetio je da je Hrvatska lani ušla u tečajni mehanizam ispunivši 19 mjera unatoč udaru pandemije i efektima potresa. “Na kraju još važna poruka s naše strane: unatoč pandemiji i Covidu Hrvatska ostaje snažno na putu usvajanja eura jer implementaciju vidimo s dugoročno puno više prednosti od jednokratnih troškova”, zaključio je hrvatski ministar financija rekavši da se ne smije zanemariti da ćemo uskoro ponovno biti fokusirani na održivost javnih financija. 

Uspoređujući pandemijsku krizu s onom prethodnom 2008. kada je članicama trebalo četiri godine za zajednički odgovor, predsjednik Dutch Safety Boarda i bivši predsjednik Eurogrupe Jeroen Dijsselbloem istaknuo je neusporedivo bržu reakciju Europe. “Ovaj put ECB je već u 3. mjesecu usvojio pandemijski paket, a Fond za oporavak i otpornost od 750 milijardi eura je napredak i financirat će se zajedničkim dugom”, rekao je. Dodao je da su se članice dogovorile garantirati kroz oporezivanje što je ranije bilo nezamislivo.

“Ono što moramo shvatiti u smislu izazova je da će sredstva iz Fonda biti postupno dostupni što je hendikep i zabrinut sam zbog brzine. Moramo brže poduprijeti ekonomiju, bilo bi mudro da Europska komisija i produže SURE inicijativu u ovu i narednu godinu jer je izravnija i brža. Na nacionalnom nivou bitno je imati ambiciozne reforme, a tu se malo bojim jer su političari uvijek blizu neki izbori”, smatra Dijsselbloem. Razmišljanja da se produlji SURE pozdravio je i ministar Marić rekavši da je Hrvatska u dvije tranše iskoristila sva predviđena sredstva smatrajući ga vrlo korisnim instrumentom za podršku zaposlenosti.

Hodogram događanja oko Fonda za oporavka i otpornost ulazi u krucijalnu fazu s dovršetkom nacionalnih programa oporavka, ističe Céline Gauer iz Recovery and Resilience Task Forcea (RECOVER) pri Europskoj komisiji. Ističe da je Europa u jedinstvenoj prilici adresirati posljedice pandemije i ne samo iz nje izaći već i ojačati otpornost gospodarstva. “Pred Hrvatskom je izazov obujma jer je iznos u postotku BDP-a najveći u EU, to je velika prilika, ali i izazov”, kaže Gauer. Europa je iz prethodne krize izašla s lekcijom da pogrešno usmjerena sredstva u neodržive investicije dovode do oporavka, ali ne čine ništa za otpornost. Bitno je ulaganja usmjeriti u digitalizaciju, povezivost, pobošljanje poslovne klime, a sve u skladu s načelom izbjegavanja nanošenja bitne štete. Izazove pred Hrvatskom vidi na tržištu rada na kojem treba raditi na većoj participaciji svih zaposlenih, a posebno žena, mladih te starijih radnika što je među specifičnim preporukama Europske komisije. 

U pogledu otpornosti Gauer izazov vidi u nužnoj diverzifikaciji ekonomije i nužnim reformama. “Vidjeli smo kako je glavni fokus na turizam oslabio sposobnost zemlje da prolazi kroz krizu. Plan se ozbiljno mora pozabaviti reformama poslovne klime i javne administracije”, napominje Gauer ističući da je to pitanje povezano s uspješnom apsorpcijom novca. 

Pred svim članicama, uključujući i Hrvatsku, je izazov da pravilo targetira investicije kojima će se postići rast i koje će se pretvoriti u nova radna mjesta. “Toliki novac koji dolazi u gospodarstvo je dobra vijest, ali ga je teško apsorbirati. Sredstva se moraju ugovoriti do 2023., a nakon 2026. više nema isplata i ako do tada nije utrošen, novac je izgubljen”, upozorila je Gauer. Ponovila je da je to pitanje javne administracije i pravosuđa koji će trebati korjenite reforme da se osigura apsorpcija, a to će od Vlade i društva u cjelini tražiti dobro upravljanje, implementaciju reformi i postojanje robusnog sustava kontrole. “Hodogram je zastrašujuće kratak, puno je izazova koje treba adresirati, no tu smo da pomognemo”, poručila je Gauer.