Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je danas kako izrada novog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) nije vezana uz postojeće vodstvo HGK, dok predsjednik HGK Luka Burilović smatra kako se radi o političkom obračunu.

Maras je potvrdio da je u tijeku izrada novoga zakona, što koordiniraju ministarstva gospodarstva te poduzetništva i obrta.

"Moja je želja da se HGK učini transparentnijom i dostupnijom članovima te da mali poduzetnici imaju pravo birati žele li biti njezine članice", kazao je Maras odgovarajući na upit Hine o napisima o izradi novog zakona o HGK.

Uvjeren je da će se novim zakonom to i omogućiti te velikoj većini poduzetnika dati mogućnost odabira žele li plaćati usluge Komore ili ne.

"Taj moj stav poznat je već duže vrijeme i nije vezan za postojeće vodstvo HGK, jer sam takav stav zastupao i prije nego je bilo izabrano", rekao je Maras.

Prema pisanju nekih medija, nacrt novog zakona o HGK predviđa da njegovim stupanjem na snagu prestane mandat predsjedniku HGK te se raspuste Skupština, Uprava i Nadzorni odbor, a Vlada bi imenovala svog povjerenika i povjerenstvo koji bi u roku tri mjeseca trebali raspisati izbore za vodstvo Komore.

Po mišljenju predsjednika HGK Luke Burilovića, "činjenica da se zakonom inzistira na raspuštanju svih tijela Komore jasno dokazuje da se radi o političkom obračunu".

"Upravo je povjerenik ove vlade provodio izbore za predsjednika komore, međutim očito netko nije zadovoljan činjenicom da su između 17 kandidata izabrali mene. Nedopustivo je da se zbog smjene jednog čovjeka mijenja zakon", komentar je Burilovića na napise o novom zakonu.

"Neću dopustiti upliv politike u rad ove institucije i učinit ću sve da sačuvam njenu stoljetnu neovisnost. Jedina politika koja me zanima jest gospodarska – o radu Komore moraju odlučivati gospodarstvenici zbog kojih ona i postoji", naglašava Burilović.

Napominje kako je HGK jedina institucija u Hrvatskoj koja se kontinuirano i samoinicijativno reformira.

Pritom navodi kako je HGK čak četiri puta smanjivala članarine i doprinose, koje je naposljetku u potpunosti ukinula, te na taj način maksimalno rasteretila gospodarstvo. Danas 96 posto članica plaća 42 kune mjesečno, a od dolaska novog rukovodstva HGK je smanjila troškove za desetke milijuna kuna godišnje. Dok je clean start nalagao smanjenje broja djelatnika za 10, nova uprava je zbrinula čak 25 posto, odnosno 150 zaposlenika, kaže Burilović i pita koja je institucija u zemlji to još učinila.

"Hrvatska, njeni građani i hrvatsko gospodarstvo moraju prestati biti poligon za eksperimente i obračune jednog dijela Vlade s onima koji ne misle isto. Ideologija i politička neslaganja ne smiju biti iznad gospodarskih interesa te svaka zlouporaba politike u Hrvatskoj konačno mora prestati", zaključuje predsjednik HGK.