Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izjavio je u ponedjeljak da su razgovori Vlade s predstavnicima Europske komisije naša kontinuirana obveza od ulaska u Europsku uniju te da "od toga ne treba raditi neku dramu", a na upit koliko će se i gdje uštedjeti kazao je da se radi o rashodima u gotovo uvijek istim, najvećim resorima.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar financija Boris Lalovac u utorak će u Bruxellesu razgovarati s povjerenikom Europske komisije za ekonomske i financijske poslove Pierreom Moscovicijem i predstaviti mu reformske mjere koje se poduzimaju i namjeravaju poduzeti.

Odgovarajući na novinarska pitanja nakon uručivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz projekta "Primjena ICT tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa", Maras je kazao da on ne može govoriti o pozicijama s kojih Grčić i Lalovac idu u Bruxelles, ali da se "tu radi standardno o rashodima koji se mogu smanjiti u nekim većim resorima i otprilike se uvijek isti resori javljaju".

No, istaknuo je, "ti razgovori su kontinuirani, oni uvijek završe tako da i Bruxelles ima određene zahtjeve, ali mi udovoljimo što mislimo da je dobro za Hrvatsku, što mislimo da je moguće. Tako da ne treba raditi od toga ni dramu niti priču, jer to su kontinuirani razgovori između Vlade i EK od kad smo ušli u EU, to je naša i obveza i tako će biti i u budućnosti".

Na novinarski upit je li se u paketu reformskih mjera nalaze i uštede u brojnim državnim agencijama te zbog čega se s time čekalo do sada, Maras je odgovorio da se na tom području radi već tri godine, ali da prostora još ima.

"Ne ide se tek sad. Svake godine imamo raspravu i dodatno smanjujemo rashode državnog proračuna, tako da mi to kontinuirano radimo već tri godine. Prostora još ima, tu apsolutno treba racionalizirati i svest se na razumnu mjeru. Mada, mi smo već i u proteklom razdoblju srezali dosta toga. Evo, u mom resoru su se spojile dvije agencije, Hamag i Bicro, i sad imamo jednu agenciju i imamo manje troškove nego što smo imali prije godinu dana. Neki drugi će to trebati napraviti i u svojim resorima", kazao je Maras.

"A to da radimo, radimo tri godine. Pogledajte samo deficit u 2011. i danas i vidjet ćete da je 2011., iako su zaduženje i troškovi za kamate bili 3-4 milijarde kuna manji, deficit bio veći. Znači, mi smo u ovih tri godine napravili i do desetak milijardi kuna ušteda u odnosu na 2011. u središnjem proračunu. Da se tako radilo 2005., 2006., 2007. i 2008., prije krize, Hrvatska danas ne bi ni bila u problemima što se tiče prekomjernog deficita, a vjerujte da već odavno bi izašla iz recesije. Nažalost, to se u Hrvatskoj malo oduljilo, ali ono što je pozitivno je da su svi rezultati gospodarske aktivnosti ove godine i krajem prošle godine pozitivni i da ćemo ove godine hrvatski BDP izvući iz minusa", rekao je Maras.

Velik prostor za racionalizaciju, dodao je, postoji i u javnim poduzećima.

"Neka su poduzeća to napravila na najbolji mogući način. Istaknuo bih tu Hrvatsku poštu i sustave kao što su željeznice, koji su kontinuirano sve manje i manje dotirani iz proračuna. Vratimo se u 2011. i vidjet ćete milijarde kuna koje je proračun davao za operativno funkcioniranje HŽ-a, a danas toga više nema. Znači, kontinuirano se radi i u državnim poduzećima", rekao je Maras.

No, "naravno da neka javna poduzeća zaslužuju malo podrobniji impuls kako bi se racionalizirala, ali ako ne mogu sami dat ćemo im mi malo podstreka", naglasio je Maras, no nije želio navesti na koja javna poduzeća misli, već je samo dodao da "ima dosta tih poduzeća gdje se može napraviti još dosta".