Mikrokrediti za likvidnost i Mikrokreditiranje – prvi korak u poduzetništvo, dva programa Ministarstva poduzetništva i obrta za 2014. godinu, predstavljeni su danas, a njihov je cilj pomoći onim najmanjima, mikrosubjektima koji najteže podnose gospodarske terete.

Kako je istaknuo ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, program mikrokredita za likvidnost namijenjen je mikrosubjektima do deset zaposlenih, javni poziv bankama bit će do kraja ove godine, a javni poziv poduzetnicima u siječnju 2014.

Maksimalni iznos kredita je 50 tisuća kuna, rok otplate 4 godine, očekivana kamatna stopa koje bi ponudile banke je 6 posto, od čega bi ministarstvo subvencioniralo 5 posto pa bi za poduzetnika očekivana kamatna stopa bila 0,99 posto, uz 50 postotno jamstvo Hamag Investa za svaki od kredita.

Ove kredite bi koristili mikropoduzetnici kojima su potrebna obrtna sredstva, koji imaju probleme sa plaćanjem dobavljača ili sa naplatom svojih potraživanja, kazao je Maras.

Uvjeren je da će krediti pobuditi interes i očekuje da će se 7.000 zainteresiranih poduzetnika i obrtnika javiti na natječaj, što znači da bi se oko 350 milijuna kuna tijekom sljedeće godine uložilo u likvidnost mikrotvrtki preko poslovnih banaka, a prijedlog iznosa proračuna je 16 milijuna kuna za subvenciju kamata.

Program Mikrokrediti – prvi korak u poduzetništvo ide i ove godine, pobudio je velik interes korisnika, a namijenjen je za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva.

U proračunu Hamag Investa planirano je 5 milijuna kuna za te kredita za 2014. godinu, najviši iznos kredita je 70 tisuća kuna, fiksna kamatna stopa je 0,99 posto godišnje, a rok otplate do pet godina uključujući poček od šest mjeseci.

Što se tiče daljnih aktivnosti Hamaga, očekuje se daljnji rast izdavanja jamstava i poticanja investicija u malom i srednjem poduzetništvu, kazao je Maras navodeći kako očekuju 500 izdanih jamstava (do sada izdano 365), te blizu dvije milijarde kuna investicija ostvarenih preko Hamaga.

Intencija je ovih kreditnih programa omogućiti obrtnicima i poduzetnicima jeftina sredstva kako bi nastavili s poslovanjem i kako ne bi došli u opasnost da ih se blokira zbog minimalnih iznosa dugovanja (5, 10 ili 15 tisuća kuna), bez obzira kome duguju, dobavljačima ili državi.

Kazao je kako će se i dalje inzistirati na urednim rokovima plaćanja, jer često se dešava da mali imaju problema zato što ne mogu naplatiti svoja potraživanja od velikih.

Na novinarski upit kako komentira odustajanje od zaduživanja države na američkom tržištu, Maras je rekao kako je to pitanje za ministra financija Slavka Linića.