Oko 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, a prosječna isplata bila je 50 dana za transakcije između tvrtki te 60 dana za transakcije između javne uprave i tvrtki. Pokazuju to najnoviji podaci Europskog Indeksa Plaćanja za 2013. godinu, priopćeno je iz PR tvrtke Maksima komunikacije.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Zagreb je danas domaćin informativnog seminara u sklopu europske kampanje za podizanje svijesti o novoj direktivi za rješavanje problema zakašnjelog plaćanja u Europi. Sve je više europskih poduzeća pred propašću zbog neplaćenih računa, a tvrtke u Europskoj uniji izgubile su u 2012. godini čak 340 milijardi eura zbog kašnjenja u plaćanju, što je više nego dvostruko od proračuna Europske unije od 147 milijardi eura. Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, a 57 posto tvrtki u Europi tvrdi da imaju problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, što je povećanje od 10 posto od prošle godine.

Kako EU i Hrvatska planiraju riješiti taj gorući problem s direktivom protiv kašnjenja u plaćanju, ispričali su u Zagrebu predstavnici Europske komisije, ministar financija Slavko Linić te ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske: "Preuzimanjem Direktive Europske unije o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama i zakonskim propisivanjem rokova plaćanja Vlada hrvatskom gospodarstvu omogućava primjenu još jednog efikasnog alata u suzbijanju i smanjivanju nelikvidnosti. Dosadašnjim mjerama i alatima uspjeli smo naslijeđenu rekordnu nelikvidnost od oko 44 milijardi kuna iz druge polovine 2011. godine smanjiti za više od deset posto, odnosno za preko 5 milijardi kuna, što je u uvjetima produljene krize i recesije pristojan rezultat.“

Ministarstvo financija poduzima velike napore za rješavanje ovog problema u Hrvatskoj.

Slavko Linić, ministar financija Republike Hrvatske: "Zakonom o financijskom poslovanju Republika Hrvatska u cijelosti je uskladila rokove plaćanja između poduzetnika, te rokove plaćanja između poduzetnika i države. Vlada Republike Hrvatske prepoznavši ogroman teret za gospodarstvenike i njihovu konkurentnost na europskom tržištu poduzela je niz mjera kojima je cilj rješavanje nelikvidnosti i insolventnosti kako bi ti isti poduzetnici lakše mogli poštivati zakonske odredbe o rokovima plaćanja. Sanirajući dubioze iz državnog proračuna, provodeći restrukturiranje trgovačkih društava u području infrastrukture, prometa i brodogradnje kao i trenutnu sanaciju zdravstva, s 01. lipnjem 2013. država će svoje obveze u potpunosti izvršavati u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Pored toga Vlada je omogućila niz potpora poduzetnicima kako bi im olakšala financijsku konsolidaciju poslovanja, kako što je reprogram poreznih dugova, reprogram neporeznih davanja, smanjenje obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje, smanjenje parafiskalnih nameta, posebna olakšica za reinvestiranu dobit, a sve u cilju jačanja njihove konkurentnosti, te smanjenja nelikvidnosti i insolventnosti. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, osim rokova plaćanja, predviđa i aktivnu ulogu Vlade, zajedno sa bankarskim sektorom i ostalim vjerovnicima, u postupcima predstečajne nagodbe u konsolidaciji financijskog poslovanja dužnika metodama ulaska u kapital, otpisa potraživanja ili preuzimanjem nekretnina na ime potraživanja. Evidentno je da navedeni napori Vlade daju sve veće efekte u smanjenju nelikvidnosti i poštivanju rokova plaćanja.“

Na seminaru je održan i okrugli stol s predstavnicima HUP-a, HOK-a, HAMAG INVEST-a i Hrvatskog saveza zadruga, koji su istaknuli kako kašnjenje u plaćanju utječe na poslovanje njihovih članica.

Kako bi zaustavio kašnjenje u plaćanju u Europi, potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani pokrenuo je u listopadu 2012. u Rimu informativnu kampanju za 27 zemalja članica EU i Hrvatsku radi bržeg uključivanja Direktive o borbi protiv kašnjenja s plaćanjem u komercijalnim transakcijama u nacionalna zakonodavstva. Direktiva 2011/7/EU je sredstvo Europske unije za borbu protiv nepodmirenih dugovanja. Kampanja koju financira Europska komisija naglašava važnost upoznavanja malih i srednjih poduzeća s novim pravima iz Direktive i kako da ostvare ta prava.

Potpredsjednik Europske komisije Antonio Tajani, zadužen za industriju i poduzetništvo, poručio je: "Svake godine tisuće malih i srednjih poduzeća bankrotiraju dok čekaju naplatu svojih računa. Zalažemo se za okončanje štetne navike zakašnjelog plaćanja diljem Europe, što već jako dugo zabrinjava poslovni svijet i Direktiva se mora početi hitno primjenjivati u nacionalnim zakonodavstvima. Informativna kampanja i seminari u svim državama članicama i u Hrvatskoj prilika su za razmjenu najboljih praksi i pomoć poduzećima kako bi se borili s problemom kasnog plaćanja. Iznimno je važno da tvrtke u Europi, posebno mala i srednja poduzeća, znaju svoja prava i kako ih najbolje iskoristiti.".

Više informacija o Direktivi za kašnjenje u plaćanju i informativnim seminarima u državama članicama.

Europska Direktiva o kasnom plaćanju je stvorena radi borbe protiv kašnjenja u plaćanju u komercijalnim transakcijama. Zakonski akt za ovu direktivu, Small Business Act (SBA) ukazuje da je Komisija prepoznala važnost uloge malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu Europske unije i naglašava da je učinkovit pristup financiranju jedan od najvećih izazova s kojim se suočavaju mala i srednja poduzeća.

Informativna kampanja za ubrzanu primjenu nove odredbe o kasnom plaćanju

Malim i srednjim tvrtkama osobito je teško izboriti se za svoje pravo na pravovremenu isplatu. Zakašnjele isplate mogu utjecati na velike troškove vremena i novca, a spor može pogoršati odnos s kupcem. Direktiva propisuje pravni okvir za borbu s dužnicima.

Cilj informativne kampanje je podizanje svijesti među ključnim europskim dionicima, posebno malim i srednjim poduzeća te tijelima javne vlasti, o novim pravima iz Direktive, a također podupire ranu provedbu Direktive. Kampanja je također prilika za razmjenu najboljih praksi za pomoć malim i srednjim poduzećima u dobivanju brze isplate.

Nova pravila su jednostavna:

• Tijela javne vlasti moraju platiti za robu i usluge koje su ishodili u roku od 30 dana ili, u iznimnim okolnostima, u roku od 60 dana.

• Ugovorna sloboda u komercijalnim transakcijama među tvrtkama: tvrtke trebaju platiti svoje račune u roku od 60 dana, osim ako se izričito drugačije ne dogovore i ako to nije posebno nepravedno prema vjerovniku.

• Tvrtke imaju odmah pravo tražiti kamate radi zakašnjelog plaćanja, a imaju mogućnosti ostvariti minimalan fiksni iznos od 40 eura kao naknadu za troškove plaćanja oporavka. Oni također mogu tražiti naknadu za sve preostale razumne troškove oporavka.

• Zakonska kamatna stopa za kasnije plaćanje viša je barem 8 posto od referentne kamatne stope Europske središnje banke. Tijela javne vlasti ne smiju odrediti kamatu za zakašnjelo plaćanje ispod tog praga.

• Tvrtka može lakše osporiti grubo nepravedne uvjete i prakse pred nacionalnim sudovima.

• Povećanje transparentnosti i poznavanja teme: države članice moraju objaviti kamatne stope za kasnije plaćanje, tako da su sve uključene strane informirane.

• Države članice se potiču da uspostave kodekse plaćanja na vrijeme.

• Države članice mogu imati ili nastaviti donositi na snagu zakone i propise koji su povoljniji za vjerovnika od odredbi Direktive.

Nove mjere nisu obavezne za tvrtke, u smislu da imaju pravo poduzeti mjere, ali nisu to dužne učiniti. U nekim okolnostima, tvrtke će možda produljiti rok plaćanja za nekoliko dana ili tjedana kako bi zadržale dobar poslovni odnos s određenim klijentom. No, nove mjere su obvezne za tijela javne vlasti. Oni bi trebali biti primjer i pokazati pouzdanost i učinkovitost uz poštivanje svojih ugovora.