U Hrvatskoj se investitori više ne trebaju bojati dizanja poreza, u budućnosti se može govoriti samo o njihovu smanjenju.

Jedna je to u nizu optimističnih poruka koje su predstavnicima ulagatelja i diplomatske zajednice s Vladine konferencije "Invest HR" odaslali premijer Zoran Milanović i podpredsjednik Branko Grčić. U najnovijem naletu nadobudnosti Grčić je rekao kako je "otpočeo novi, nezaustavljivi investicijski val koji će biti pokretač ekonomskog oporavka". Premijer je pak istaknuo kako "imamo novi razvojni model" koji predstavlja "otklon od višedesetljetnog ekonomskog puberteta" i rasta baziranog na stranoj akumulaciji, ulaganju u stanove i infrastrukturu prema proizvodnji više kvalitete. Ne trebamo više stotine kilometara novih autocesta i tisuće novih stanova nego ulaganja u kvalitetu. Industrija radi bolje i kvalitetnije, ističe premijer, ali sa sedam tisuća radnika manje koji posao trebaju tražiti u drugim područjima, poput usluga i turizma. Uz zaokret porezne politike i "novi razvojni model", kao i uz pomoć strukturnih fondova, Vladina vrhuška računa da će osjetno podići vrijednosti investicija.

Cilj su, prema Grčićevim riječima,  postavili na približno 25 posto BDP-a. To znači više od 80 (oko 82) milijardi kuna godišnje. Što to pak znači u odnosu na trenutnu dinamiku investiicjskih aktivnosti dovoljno je reći da su bruto investicije u prošloj godini padom od oko četiri posto dosegnule nepunih 59 milijardi kuna ili oko 18 posto BDP-a (bruto investicije u fiksni kapital 61 milijardu te promjene zaliha od 'minus 2,3 milijarde). Ostaje primijetiti da u Vladi ipak nisu precizirali rok za ciljanu razinu investicija, no povećanje za gotovo 25 milijardi kuna ili za oko 7 posto BDP-a posve sigurno će trebati godine.  No, ekonomisti će reći kako je u Hrvatskoj ionako veći problem od razine investicija njihova (ne)produktivnost odnosno (ne)učinkovitost.

Jer, razina investicija mjerena udjelom u BDP-u u nekim od svjetskih ekonomija koje se ističu stopama rasta gospodarstva (od SAD-a do Velike Britanije) zapravo nije veća nego kod nas. Ali, njihovi povrati očito su nesuporedivi. Dio objašnjenja zacijelo je i u većem udjelu privatnih investicija, što priželjkuju i u našoj vladi iako kao uzdanicu češće apostrofiraju novac EU fondova koji većinom prati investicijske projekte koji ne idu u red najproduktivnijih.  U vezi s investicijama, uostalom, valja podsjetiti i na to da je Hrvatska tijekom većeg dijela prošlog desetljeća imala osjetno višu razinu udjela investicija u BDP-u (primjerice, 2007. i 2008. one su iznosile po stotinjak milijardi).

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta reći će kako je problem što smo tada imali mnogo investicija, ali slabo učinkovitih, a sad imamo samo jedan rang lošiju kombinaciju: malo, i to slabo učinkovitih investicija. Da je i kod investicija važnija produktivnost, čini se da smo ipak apsolvirali jer i Vladine želje, pa i sama konferencija, idu u smjeru više privatnih investicija. Međutim, druga je priča koliko je investicijska klima "na terenu" dozrela da se to i dogodi. Ako je suditi prema procjenama Europske komisije, Hrvatsku i ove godine čeka pad investicija, i to za 1,8 posto. To je, kažu, trasirao i jaki pad registriran u posljednjem kvartalu 2014., a tu je i planirano Vladino ječe posezanje za dobitima poduzeća u državnom vlasništvu.

Uz to, niska apsorpcija EU fondova, pritisci razduživanja i slaba privatna potražnja i dalje potiskuju investicijske aktivnosti, smatraju u Komisiji predviđajući rast investicija (1,6 posto) tek za iduću godinu. Ostaje nadati se da će stvari ispasti bolje od predviđanja EK. Tome bi pripomoglo ako bi se realiziralo nešto od brojnih projekata koje često nabraja čelnik Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić. On je, naime, izvijestio da interes ulagača za Hrvatsku raste te da Agencija trenutno prati čak 120 investicijskih projekata. Situacija je bolja nego prije, kaže, dodajući da "valja još puno raditi kako bi rezultati bili i bolji".

Što god to značilo. U tom smislu neke jedinice lokalne samouprave napravile su konkretne pomake pa su na konferenciji i nagrađene. Strani ulagači najprisutniji su u poduzetničkim zonama, a od predstojećih većih ulaganja u poslovnoj zoni Jalžabet je tvornica stakla PressGlass koja se otvara u lipnju. Upravni odjel Varaždinske županije primio je i nagradu za najbrže izdanu dozvolu gradnje, upravo za PressGlass. Priznanje za poduzetničku zonu dobila je zona Podi kod Šibenika, najbolji investicijski projekt u turizmu je Hotel Sheraton u Dubrovniku, a u industriji Plivina investicija u Savskom Marofu.