Gradnja kruzera ostala je jedina tržišna niša u brodograđevnoj industriji u kojoj Europi kineska konkurencija još nije uzela primat. Posljednjih godina kruzing turizam je sve popularniji, pa je i potražnja za ovim specijaliziranim, skupim plovilima bila u uzletu, no s koronom i organizatori putovanja i graditelji brodova našli su se suočeni s potpunom neizvjesnošću oko daljnjeg razvoja događaja nakon što kriza okonča.

pred nama je jako teško razdoblje

Marić: Rupu od 70 milijardi krpat ćemo zaduženjima iz vana

Jedan od najvećih graditelja kruzera koji je javno progovorio o problemu i najavio da već kreće s rezovima u poslovanju njemački je Meyer iz Papenburga. Vlasnik Bernhard Meyer zabrinut je i skeptičan prema potražnji za novim “plovećim hotelima”. Iz njegovog brodogradilišta godišnje se isporuče dva velika, megakruzera i jedan srednje veliki, a u knjizi narudžbi trenutno ima devet brodova. No, nastavak “booma” u ovoj niši ne očekuje ubrzo, svakako ne prije 2023. ili 2024. Zbog toga, Meyer ovih dana šalje više od polovice radnika na režim skraćenog radnog vremena, a godišnje će isporučivati jedan brod manje.

Hrvatska je proteklih godina uvrštena na mapu svjetski omiljenih kruzer-destinacija na Mediteranu, a u domaćim škverovima ovi brodovi postali su glavni izazov. Trenutno su svi kruzeri u lukama i većina kompanija koje organiziraju putovanja nema ih namjeru još mjesecima pokretati. Je li, međutim, i sljedeća sezona izgubljena kad je riječ o kruzerima, još je nepoznanica, no među našim graditeljima zasad, čini se, ipak ne prevladava pesimizam.

Ruđer Friganović, direktor Hrvatske brodogradnje Jadranbrod, koja nadzire velike projekte u brodogradnji koje jamstvima prati država, ističe kako je početkom 2020. u svjetskoj knjizi narudžbi bilo 115 kruzera, što je najveći broj u posljednjih 25 godina, a na trenutnim kapacitetima ona škverovima osiguravaju posao za preko pet godina. U ovoj godini ugovorena su tek 4 broda, i to svi u siječnju, nakon čega je interes zamro. Pri tom su i sve vrijednosti osjetno manje, odnosno je, kaže Friganović, riječ o vrlo malim “jedinicama”.

Ilustracije radi, protekle dvije godine prosječna vrijednost plovila bila je blizu 500 milijuna USD i tonaže oko 70 tisuća GT, a ovogodišnje su narudžbe u prosjeku “teške” 80 milijuna USD i 10 tisuća GT.

Friganović dodaje da bi, prateći trendove iz proteklih godina, “u normalnim uvjetima” za očekivati bilo od dva do četiri nova ugovora mjesečno, uz daleko veće ugovorene cijene i tonaže. Vrijednost novih kruzera za čiju su gradnju sklopljeni ugovori u siječnju otprilike su veličine onih koje se gradi u Splitu i Rijeci. Budući da su očekivanja da će upravo takvi kruzeri, kada okonča koronakriza, najprije biti aktivirani, daje i optimizam graditeljima u Hrvatskoj.

Australski Scenic tako ne odustaje od gradnje serije polarnih kruzera u Rijeci. Nakon gradnje polarnog kruzera u Uljaniku, kojeg je na kraju zbog kraja pulskog škvera sam dovršio, u Rijeci je osnovao tvrtku MKM Yachts i uz angažman 3. maja na gradnji trupa, te korištenje njegovog prostora, nastavlja sa započetim aktivnostima.

Taj organizator kružnih putovanja svoje brodove trenutno drži “stand-by”, no kako su njihovi kapaciteti srednje veličine, drže da će to u ovim uvjetima biti prednost, te da će se brže organizirati nego megakruzeri kada kriza stane. U međuvremenu, kreće rezanje čelika u 3. maju koji je u Rijeku prošli tjedan dopremljen iz Makedonije, a u tijeku je proces ishođenja odobrenja resornih ministarstava i Vlade za prijenos koncesije s 3. maja na dio njegovog prostora, nakon čega će uslijediti i odluka o jamstvu kojim je Scenicu Vlada pristala pratiti projekt u Rijeci.

I u Brodosplitu prednošću vide činjenicu da su polar kruzeri značajno manji od megakruzera, jer je “lakše kontrolirati situaciju na brodovima koji primaju između 200 i 300 putnika nego 7000 osoba”. K tomu, gosti megakruzera uglavnom su umirovljenici, koji su rizična skupina, dok na polarnim ekspedicije odlaze mlađi, avanturisti. “Mi već razrađujemo „virus free“ sustave koje ćemo ponuditi našim naručiteljima, a isto tako polivalentne prostore koji bi se u slučaju potrebe mogli pretvoriti u brodske bolnice s respiratorima, tako da će putnici imati dodatnu sigurnost”, ističe Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita, u kojemu se trenutno grade dva polarna kruzera.

Zahvaljujući tome što je lani svoj prvi polarni kruzer ‘Hondius’ završio u ugovorenom roku Debeljak ističe kako je vlasnik odmah po isporuci povjerio gradnju još jednog broda, što se pokazalo i najboljom referencom. “Zbog COVID-19 neki pregovori o novim poslovima malo su zastali, ali su neki baš u jeku ove krize i ispregovarani, a jedan od njih bi mogao biti svjetska atrakcija”, otkriva Debeljak.

Presudan za sve u ovom trenutku je likvidnosni udar na naručitelje brodova, koji će se neminovno prelijeva na brodograditelje. Friganović ističe kako je problem likvidnosti kupaca brodova daleko dramatičniji nego se u ovom trenutku da iščitati iz stanja narudžbi, te na kraći rok rješenje se može potražiti kroz banke i državne institucije, ali potraje li kriza, dugoročno će biti potrebno iznalaženje potpuno novih poslovnih modela u cijelom lancu.

“Uđemo li u fazu ozbiljnog otkazivanja narudžbi, tada bi industrija mogla imati dugoročno velikih problema s održavanjem proizvodnje. Ovo će naravno najviše ovisiti o tome kako će se razvijati potražnja za ovakvim tipom putovanja na svjetskom turističkom tržištu, te o eventualno potpuno novim standardima organiziranja života na kruzerima”, dodaje Friganović, prema čijim informacijama zasad još nema otkazivanja narudžbi, što je ohrabrujuće.

On ne isključuje i mogućnost da je slabljenje narudžbi u ovoj godini dijelom i neminovno usporavanje, koje bi se zbog ispuhivanja balona potražnje prirodno dogodilo, no zaključuje kako je COVID-19 zasad ipak “glavni osumnjičeni”.