Najnoviji rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna odrezao je dodatno stavke subvencija, kako je i bila preporuka Vijeća Europske unije za rješavanje prekomjernog deficita u travnju ove godine.

Efekt na sam deficit nije postignut kakav se priželjkivalo prije pola godine, a i ministar financija Boris Lalovac nije uspio spustiti ni cjelokupan iznos od ukupno zacrtanih 390 mil. kuna. Rezove, kako se vidi iz objavljenih podataka, nije uspio spustiti za predviđenih 150 milijuna kuna sam Lalovac u proračunu svog ministarstva, nego je ta stavka smanjena za 105 milijuna kuna. Lalovcu je olakšao ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, koji je potpore poljoprivrednicima uspio smanjiti za 138,5 mil. kuna na ukupno 2,53 milijarde, premda je njemu postavljeni cilj bio 100 mil. kuna. No, Jakovina, kao što je i slučaj s ministarstvom poduzetništva i obrta, subvencije sve više osigurava iz sredstava europskih fondova.

U slučaju ministarstva poduzetništva, primjerice, subvencije su sa 117 milijuna kuna koliko je predviđeni iznos nakon rebalansa u ožujku, smanjile subvencije za 60 milijuna kuna. Ministar Gordan Maras bio je u obvezi spustiti tu stavku za 40 mil. kuna, ali iz njegovog ministarstva pojašnjavaju kako više nego prepolovljene subvencije neće osjetiti sami poduzetnici, jer su sredstva više nego nadomještena sredstvima iz EU fondova. Već ove godine, kaže njegov zamjenik Dražen Pros, kroz dvije grant sheme osigurano je 250 milijuna kuna za projekte u proizvodnji i turizmu, dok je 26 milijuna kuna fond za ICT sektor. No, Pros najavljuje kako pravi financijski val za poduzetništvo tek dolazi jer će do kraja godine biti raspisan javni natječaj za čak 273 milijuna eura za proizvodnju, turizam, konkurentnost, poduzetničku infrastrukturu, ICT sektor i druge projekte.

U Ministarstvu gospodarstva subvencije su trebale pasti za 100 milijuna kuna po odluci iz travnja, a iznos je čak i veći, ukupno više od 106 milijuna kuna. To ministarstvo već je u prvom rebalansu moralo povući kočnicu i ozbiljno srezati planirani iznos za subvencije, od kojih se najveći dio odnosi na obveze države za restrukturiranje velikih brodogradilišta. Država je još u proljeće, za mandata bivšeg ministra financija Slavka Linića, zacrtala da sav iznos na koji se po ugovorima obvezala u ovoj godini neće biti u stanju isplatiti. Sada je ta odluka definitivno provedena, a moguća je po ugovorima o faktoringu sklopljenima s brodogradilištima. Točnije, s dva od tri brodogradilišta, jer ovaj model u Brodotrogiru, kako nam je potvrđeno i u Ministarstvu gospodarstva, nisu prihvatili.
 

Umjesto faktoringa Brodotrogir se odlučio za sklapanje ugovora o cesiji, temeljem kojega mu je odobrena pozajmica od Kermas energija u vlasništvu Danka Končara, vlasnika Brodotrogira. Iz proračuna je trogirskom brodogradilištu isplaćeno u ovoj godini 105,4 milijuna kuna, dok će cesijom biti isplaćen preostali iznos od 56,7 mil. kuna. Brodosplit je za restrukturiranje iz proračuna dobio 127 milijuna, dok će factoringom dobiti uplatu gotovo 178 milijuna kuna, a u slučaju riječkog 3. maja podjednak je iznos koji u 2014. tvrtka dobiva izravno iz proračuna i kroz faktoring, ukupno po 126,8 mil. kn.  

No, analitičari upozoravaju da posezanje za faktoringom neće u konačnici rezultirati smanjenjem deficita jer se metodološki on treba knjižiti za godinu u kojoj je ugovor izdan. Potvrđuje to Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, koji procjenjuje da bi deficit mogao biti i za 2,3 do 2,4 milijarde kuna veći ako se pridoda obveza pokrivena faktoringom i neplaćanje dospjelih dugova i druge metode skrivanja rashoda.Subvencije su ukupno u proračunu smanjenje s 5,69 milijardi kn na 5,33 milijarde, no u odnosu na izvorni proračun za ovu godinu, koji je predviđao  6,25 milijardi, od početka godine skresane su za ukupno 925 milijuna kuna.