U riziku od siromaštva i socijalne isključenosti prošle je godine u Hrvatskoj bila svaka peta osoba, odnosno njih 20,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Malo je to poboljšanje u odnosu na 2019. i 2020. kada je postotak ljudi čiji dohodak iznosi tek 60 posto prosječnog (medijana) raspoloživog dohotka u Hrvatskoj iznosio nešto više od 23 posto.

Prag na 36.461 kunu

Također, slabi je to pad ljudi u riziku u siromaštva, osobito kada se u obzir uzme da je gospodarski rast u 2021., kako često ističe predsjednik Vlade Andrej Plenković, iznosio rekordnih 10,4 posto. Činjenica da broj onih u riziku od siromaštva nije značajno porastao u 2020., godini kada je BDP pao oko osam posto, ipak se može pripisati Vladinim socijalnim mjerama.

Podaci DZS-a također govore da je stopa rizika od siromaštva u 2021. iznosila 19,2 posto, što je gotovo jedan postotni bod (0,9) više u odnosu na 2020. Prag rizika od siromaštva u 2021. za jednočlano kućanstvo iznosio je 36.461 kunu na godinu, odnosno nešto više od tri tisuće kuna mjesečno. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio je 76.568 kuna na godinu, odnosno 6.300 kuna mjesečno.

Kada bi se iz dohotka izuzeli socijalni transferi, odnosno razna socijalna davanja, slika onih koji u Hrvatskoj žive u riziku od siromaštva, bila bi daleko gora. Tada bi ista s 19,2% išla čak i do 24,2%. Najviše je građana u riziku od siromaštva u Panonskoj Hrvatskoj – čak 28,6%, pa u Jadranskoj Hrvatskoj (19,9%) i Sjevernoj Hrvatskoj (19,8%). Najmanje je ljudi u riziku od siromaštva u Zagrebu. U najvećem su riziku u Hrvatskoj prošle godine, očekivano, bile starije osobe u dobi od 65 i više godina među kojima je stopa rizika od siromaštva čak 32,4 posto, s time da su žene u toj dobi u daleko većem riziku od muškaraca. Kod starijih je muškarcima ta stopa 25,9 posto, a kod žena 37 posto. U najmanjem su riziku od siromaštva u Hrvatskoj osobe u dobi u 25 do 54 godina.

Očekivano, u najvećem riziku od siromaštva žive nezaposleni, no zanimljivo je i to da i oni koji rade mogu biti u istom riziku. Tako je, pokazuje statistika, četiri posto zaposlenih u riziku od siromaštva. Živjeti u riziku od siromaštva posve sigurno utječe i na kvalitetu života. Tako njih čak 43 posto s poteškoćama, doduše malima, ali ipak poteškoćama, spaja kraj s krajem. Vrlo ih teško kraj s krajem spaja gotovo osam posto, a teško gotovo 20 posto.

Rizik od siromaštva donosi i brojne druge nedaće. Gotovo polovica građana (46,5 posto) čiji je dohodak na 60 posto prosječnog dohotka ne može podmiriti neočekivane financijske izdatke, 16 posto kasni s podmirivanje financijski obveza, a njih gotovo šest posto (5,7) ne može si priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Pokrivenost dopunskim

Inače, Vlada je krajem prošle godine donijela Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U njemu je zadala prioritete i mjere s ciljem smanjena siromaštva i socijalne isključenosti.

Plan je vladajućih do 2027. stopu rizika od siromaštva smanjiti na 15 posto, a postotak onih koji žive u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti na 17,8 posto.

Isti će biti provođen na temelju Akcijskog plana, a uključuje mjere poput povećanja primjerenosti socijalnih naknada te povećanje pokrivenosti dopunskim zdravstvenim osiguranjem najosjetljivijih skupina; informatizacija socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite i slično.