Europska komisija objavila je dugoročne prognoze za poljoprivredu Unije prema kojima se predviđa da će europska proizvodnja šećera porasti za 12 posto do 2030. godine, dok bi se izvoz šećera treba udvostručiti.  Stalni rast proizvodnje žitarica u EU trebao bi se nastaviti te rezultirati s novih 40 milijuna tona odnosno čak 341 milijun tona u 2030. godini.

To su dvije ključne procjene iz izvješća o izgledima za poljoprivredu EU koje je objavljeno u Bruxellesu. Procjene govore da bi u spomenutom razdoblju moglo doći do pada korištenja obradivih površina u EU i to sa 107 milijuna hektara koliko je obrađivano u 2017 na 104 milijuna ha u 2030., što bi mogao biti ograničavajući faktor u daljnjem širenju proizvodnje. Očekuje se da će europska poljoprivredna radna snaga smanjiti za 28 posto između 2017. i 2030. godine, a paralelno s tim će se smanjivati i poljoprivredni prihod. Broj poljoprivrednika smanjivat će se u prosjeku za 3,2% godišnje, te će pasti na 6,6 milijuna do 2030. godine. Ovaj pad će potaknuti promjene u EU agroprehrambenoj industriji, te bolje mogućnosti za zapošljavanje u drugim sektorima.

Ruralna područja već se sada suočavaju s poteškoćama u stvaranju atraktivnih radnih mjesta gurajući migracije prema urbanim centrima. Očekuje se da će se strukturalne promjene u europskoj poljoprivredi nastaviti s većim ulaganjima u tehnologiju, primjerice ulaganje u preciznu poljoprivredu i digitalnu poljoprivredu. Ti tipovi ulaganja su skupi i na različite načine imat će štetan učinak na tržište rada jer će zahtijevati od poljoprivrednika da posjeduju više znanja o tehnologiji te smanjiti  potrebu za poljoprivrednim radom, stoji u izvještaju. Što se tiče sektora šećera, 2017. je označena kao godina u kojoj su ukinute kvote za ovu proizvodnju zbog čega će doći do drastične promjene europskog tržišta šećera. Kao rezultat toga, očekuje se rast proizvodnje od 12 posto do 2030. godine, iako će se cijene smanjivati.

To će dovesti do smanjenja sadašnjeg jaza između cijena šećera u EU i svjetskih cijena, pa bi one mogle doći na oko 40 eura po toni što će posljedično utjecati na smanjenja uvoza šećera u EU te udvostručenja izvoza. Europska proizvodnja žitarica nastavit će s rastom, te će doći na 341 milijuna tona do 2030. godine, s trenutne razine od oko 301 milijuna tona. Rast će biti potaknut potražnjom na globalnom tržištu hrane, sve boljim izvoznim mogućnostima te povećanjem industrijske upotrebe žitarica, ali bi cijene i dalje mogle biti niske. Što se tiče tržišta mlijeka, iako su posljednje godine bile jako teške za mljekare, sada se očekuje da će doći do sve veće globalne potražnje za ovim proizvodima. To će utjecati na EU proizvodnju i njezin rast nakon ukidanja proizvodnih kvota.

Međutim, stručnjaci upozoravaju kako se ipak može očekivati varijabilnost cijena na svjetskom tržištu te bi kao i do sada često moglo doći do tržišnih cjenovnih neravnoteže. Potražnja za mesom trebala bi ostati stabilna u EU i širom svijeta, navodi se u izvješću, pri čemu se očekuje da će do 2030. proizvodnja mesa u EU iznositi 47,5 milijuna tona u usporedbi s 47,3 milijuna tona u 2017.  No, upozorava se kako bi se stočari mogli suočiti s nižim cijenama u idućih nekoliko godina, zbog povećane svjetske konkurencije, ali i relativno niskih cijena hrane.  Analize su rađene i za tri bitna EU sektora – vino, maslinovo ulje te voće i povrće (jabuke i rajčice). Ova tri sektora zajedno čine oko 20% europske poljoprivredne proizvodnje.

Za sektor maslinovog ulja očekuju se daljnja strukturna poboljšanja i investiranja što će rezultirati  većom proizvodnjom. Tome će na ruku ići i rastuća potražnja u svijetu čime će se ojačati pozicija EU kao najvećeg svjetskog proizvođača i izvoznika maslinovog ulja. Što se tiče sektora vina, očekuje se da će potrošnja unutar EU stabilizirati nakon dugog razdoblja pada. Izvješće također predviđa rast izvoza vina, zahvaljujući snažnoj potražnji za vinima sa zemljopisnim oznakama i pjenušavim vinom.

U sektoru proizvodnje jabuka očekuje se daljnja modernizacija i ulaganja koja će utjecati na veće prinose.  Procjenjuje se da će se konzumacija svježih jabuka stabilizira, dok će se potrošnja prerađenih jabuka vjerojatno smanjiti. Međutim, veći izvoz trebao bi nadoknaditi pad. Europska proizvodnja svježe rajčice trebala bi ostati stabilna usprkos povećanim prinosima zbog duže proizvodne sezone. Izvješće predviđa blagi pad potrošnje svježih rajčica, a potrošnja prerađene rajčice bi trebala rasti zbog povećane potražnje kao sastojak za brojne prehrambene proizvode. 

Prognoze za 2030.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE   
Količina obradive zemlje – 104 milijuna ha (-2 milijuna)

ŠEĆER 
17,5 milijuna tona potrošnje (-5%)

ŽITARICE 
Proizvodnja žitarica 341 milijuna tona (+40) 

MESO 
proizvodnja mesa – 47,5 milijuna tona (+0,2)

VINO 
Potrošnja 25 l per capita, izvoz 27 milijuna hl (+1,7%) 

JABUKE
Proizvodnja 12,5 milijuna tona (+0,5)

RAJČICA
potrošnja 14,4 kg per capita, proizvodnja +20%

RADNA SNAGA
Smanjit će se za 28%, te će pasti na 6,6 milijuna