Višegodišnji trend rasta broja izdanih dozvola za strane radnike lani je nastavljen povećanjem za 20 posto. Prošle godine ukupno ih je izdano 206.529 ili 34 tisuće više nego godinu prije, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova.

Ukupan broj dozvola, doduše, ne znači da ih baš toliko i radi u Hrvatskoj; na temelju podataka o uplatama doprinosa računa se da ih je tu zapravo 60-ak tisuća manje. Osim što neki od radnika za koje su izdana odobrenja za boravak i rad odlaze drugdje, dio objašnjenja je i u tome što se npr. pri promjeni poslodavca izdaje nova dozvola.

Novi val – Uzbekistan i Egipat
Kako bilo, od ukupnog broja 132,2 tisuće dozvola odnosilo se na nova zapošljavanja (godinu prije 113 tisuća). U nešto manje od 57 tisuća slučajeva posrijedi su bila produljenja, a preostalih 17,4 tisuće sezonska zapošljavanja. Njih je ujedno bilo nešto manje u usoredbi s 2023., ali to nije rezultat smanjenja u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je i prošla godina bila u znaku rasta.

Isto tako, statistika dozvola za 2024. potvrdila je da su građevinarstvo i turističko-ugostiteljske djelatnosti i nadalje sektori u kojima se manjak domaće radne snage najmasovnije nadomješta stranim radnicima; na njih se odnosi 36 odnosno 27 posto lanjskih dozvola.

Relativno gledano, međutim, u odnosu na prethodnu godinu najveći rast izdavanja dozvola zabilježen je u trgovini – s porastom za 54 posto (na 7925) te u djelatnostima prometa i veza s rastom za 40 posto (na 16.149).Kao i godinu prije, najviše odobrenja odnosilo se na radnike iz BiH.

No, podatak da ih je lani bilo 38.100 ili za gotovo 140 manje nego 2023. samo je dodatna potvrda postepenog iscrpljivanja “bazena” radne snage iz susjednih zemalja koje poslodavci inače preferiraju – i zbog toga što s njima nema jezičnih barijera, ali i zato što je uglavnom ipak riječ o kvalificirani(ji)m radnicima.

Broj dozvola za radnike iz Srbije prošle je godine bio nešto veći nego prethodne (nešot manje od 28 tisuća naspram 24), ali s drugog su ih mjesta, barem MUP-ovoj statistici izdanih dozvola, potisnuli Nepalci. Za državljane te azijske zemlje broj odobrenja porastao je u godišnjim usporedbama za više od 50 posto, s oko 23,5 na 35,6 tisuća.

I nešto veći postotni rast, za 56 posto, bilježi se kod dozvola za osobe iz Bangladeša (13.600), ali njih je i dalje manje nego za radnike iz Indije i Filipina, kod kojih je bilo za 31 odnosno 33 posto više dozvola. Kod Indijaca time je dosegnuo 20,5 tisuća, a kod Filipinaca nešto manje od 14,7 tisuća.

Trend rasta dolazaka radnika iz udaljenijih zemalja potvrđuje i to što su se među prvih deset našli oni iz Uzbekistana (gotovo 7000) i Egipta (6672), uz istodobni pad dozvola za Kosovare, kao i tek tri posto veći za Makedonce.Snažan rast koji se već nekoliko godina bilježi kod broja radnika iz Nepala, Indije i Filipina, jasno se odražava i u podacima o osobnim transferima koje ti radnici šalju svojim obiteljima.

Radničke doznake
Iako oibčno rade slabije plaćene poslove, npr. Nepalci su u domovinu preklani poslali oko 13 milijuna eura, a u prva tri lanjska kvartala 48 milijuna. Radničke doznake u Indiju u 2023. su iznosile 8,8 milijuna, a do kraja rujna prošle godine gotovo 29, dok su prema Filipinima lani do konca rujna premašile 30 milijuna eura.

HNB-ova statistika tekućeg računa bilance plaćanja pokazuje i da su naknade radnicima iz Nepala (sa statusom nerezidentata, tj. do godine dana u Hrvatskoj) u devet lanjskih mjeseci premašile 95 milijuna eura (godinu prije 64), kod Filipinaca su u tom razdoblju stigle nadomak 60 milijuna (u cijeloj 2023. godini 42 milijuna), a tek nešto manjih 56,6 milijuna bio je do kraja lanjskog rujna iznos naknada u slučaju radnika iz Indije.