Po podacima središnje banke, na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju zabilježen manjak u iznosu od dvije milijarde eura, što je za 200 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine.

"Tome je najviše pridonijelo primjetno smanjenje neto izvoza usluga te, u malo manjoj mjeri, povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. S druge strane, nepovoljna su kretanja djelomično ublažena smanjenjem manjka na računu primarnog dohotka te blagim povećanjem ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija", navode analitičari HNB-a u komentaru.

Dodaju kako je, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio 3,5 posto BDP-a te se smanjio u odnosu na cijelu 2018. godinu, kada je iznosio 3,8 posto BDP-a.

Po podacima HNB-a, manjak na računu roba u prvom je kvartalu iznosio 2,46 milijardi eura, što je za 95 milijuna eura, ili četiri posto više nego u istom razdoblju lani. 

Analitičari središnje banke pritom navode da je u prva tri mjeseca zabilježeno intenziviranje dinamike robne razmjene s inozemstvom, poglavito izvoza.

"Godišnja stopa rasta izvoza iznosila je 9,4 posto, u odnosu na pad za 1,6 posto u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je godišnji rast robnoga uvoza bio neznatno brži (6,9 posto naprama 6,7 posto). Unatoč sporijem rastu robnog uvoza od izvoza, zbog veće uvozne baze manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećao se za 95 milijuna eura", objašnjavaju. 

Po podacima iz platne bilance, robni je izvoz u prva tri mjeseca ove godine bio nešto veći od tri milijarde eura, što je za 258,3 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani, dok je robni uvoz u apsolutnim iznosima povećan za 353 milijuna eura, na 5,47 milijardi eura. 

Analitičari središnje banke u komentaru upozoravaju na vidno pogoršanje salda u međunarodnoj razmjeni usluga, gdje je višak smanjen za gotovo 140 milijuna eura, sa 324,5 milijuna eura u prva tri mjeseca prošle godine na 184,9 milijuna eura u prvom ovogodišnjem kvartalu. 

To se, ističu, uglavnom može pripisati smanjenju neto prihoda od usluga putovanja te, u malo manjoj mjeri, ostalih usluga.

"Kada je riječ o uslugama putovanja, snažan rast turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 40,1 posto) samo je djelomično ublažen nastavkom rasta prihoda od turizma (za 5,4 posto)", navode iz HNB-a.

Tako su prihodi od putovanja odnosno turizma u prva tri mjeseca ove godine iznosili 474,7 milijuna eura, što je za 24,5 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani, dok su istovremeno hrvatski građani na putovanjima u inozemstvu potrošili 414,5 milijuna eura, ili 118,7 milijuna eura više nego u prvom tromjesečju prošle godine. 

"Pogoršanje salda u razmjeni ostalih usluga odnosi se, među ostalim, na financijske usluge te usluge oglašavanja i marketinškog istraživanja", napominju iz središnje banke.

Na računu primarnog dohotka u prvom je kvartalu ove godine zabilježen manjak od 222 milijuna eura, što je za gotovo 19 posto manje nego u istom razdoblju lani.

"Smanjenje manjka na računu primarnog dohotka u odnosu na prvo tromjesečje 2018. godine (za 52 milijuna eura) poglavito je rezultat većih prihoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno boljih poslovnih rezultata inozemnih poduzeća u vlasništvu rezidenata, pri čemu se ističe djelatnost istraživanja i razvoja. Istodobno su se rashodi od inozemnih izravnih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, odnosno dobit domaćih trgovačkih društava u stranom vlasništvu, neznatno smanjili", ističu iz HNB-a.

Na računu sekundarnog dohotka višak je u prva tri mjeseca ove godine iznosio 295 milijuna eura, što je za 44 milijuna eura manje nego u istom razdoblju lani, dok je višak na kapitalnim transakcijama veći za 67 milijuna eura i iznosio je 184 milijuna eura. 

"Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u prva tri mjeseca 2019. godine bio neznatno veći nego u istom razdoblju prošle godine. Naime, snažan rast korištenja sredstava iz fondova EU-a bio je praćen istodobnim rastom uplata Hrvatske u proračun Europske unije zbog ranije uplate nešto većeg dijela godišnje obveze. Što se tiče strukture korištenja sredstava iz fondova EU-a, malo su se više intenzivirala korištenja sredstava za kapitalne namjene u usporedbi s tekućim transferima, dok je prirast ukupno iskorištenih sredstava bio podjednako raspoređen na državu i ostale sektore", objašnjavaju analitičari središnje banke.