Zašto Hrvatska na svaki dolar zarađen na izvozu voća i povrća potroši čak devet dolara na uvoz stovjetnog asortimana? Je li problem manjka konkurentnosti domaće proizvodnje u manjku strategije, nesklonosti Proizvođača za udruživanje ili  nedostatku skladišnih kapaciteta?

Neka su to od brojnih pitanja na koja se tražio odgovor na okruglom stolu 'Voće i povrće' u seriji stručnih okruglih stolova pod nazivom 'Snaga hrvatske hrane' u organizaciji Poslovnog dnevnika."Hrvatska unatoč prirodnim predispozicijama ostvaruje premalu proizvodnju u odnosu na ukupni uvoz voća i povrća. Osobno me najviše iznenadilo da u jednoj Nizozemskoj bolje uspijeva krumpir od kuda ga najviše uvozimo, a mrkva u Austriji nego u Hrvatskoj koja ima neusporedivo povoljniju klimu", istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović otvarajući žustru raspravu."I sami smo svjesni da je naša vlastita proizvodnja nedostatna i da bi dio uvoza trebala kompenzirati domaćom proizvodnjom", rekao je Dražen Miloloža iz sektora za poljoprovredu Hrvatske gospodarske komore.

"Ključno je pitanje kako povećati konkuretnost i samodostatnost domaće proizvodnje voća i povrća? Država je puno učinila u posljednjih nekoliko godina, ali rezultat još nije na dovoljnoj razini", smatra Miloloža.Hrvatska je možda dostigla predratne razine zasađenih površina u proizodnji voća i povrća, no podizanje nasada nisu pratile investicije u skladišne prostore i hladnjače. Budući da se između 50 i 70 tisuća tona voća i povrća nema gdje smjestiti, manjak skladišnih kapaciteta i neuređenost tržišta stvaraju velik pritisak na cijene. "Ako ne izvezemo višak, na domaćem tržištu stvara se pritisak na cijene i prodajna cijena bude i niža od proizvodne, dok bi se u inozemstvu taj problem riješio povlačenjem s tržišta", ističe Željko Banjavčić iz Hrvatskog saveza voćara.Situacija je prekompleksna da bi ju voćari mogli sami riješiti, upozorava i Antun Plivelić iz tvrtke Gomolava. "Mi nikad nismo definirali koliko nam treba tona po hektaru da branimo proizvodnju.

Država treba uskočiti i pomiriti interese proizvođača i otkupljivača, a situacija je takva da se kolege žale da ne mogu dobiti termin za sastanak u Ministarstvu poljoprivrede", kaže Plivelić.Manjak komunikacije i izostanak strategije rezultirao je time da je proizvodnja prepuštena stihiji i uvoznim lobijima, smatra Zvonimir Belić, direktor Zarja grupe koja proizvodi rajčice. "Svi problemi su povezani: Ministarstvo nema strategiju, a država bi trebala organizirati proizvodnju i napraviti dugoročnu strategiju za narednih 10 do 20 godina. Ona bi trebala dati odgovore na pitanja što proizvoditi, gdje imamo prostora nametnuti  se i koje su naše prednosti", kaže Belić. S time bi trebalo ići prema proizvođačima i to popratiti razvojem skladišnih kapaciteta.

"Ne znam zašto je tako slaba komunikacija; Europa je to riješila klasterima".I proizvođačima voća i povrća na raspolaganju će biti 332 milijuna eura za ulaganje u sklopu mjera ruralnog razvoja, među kojima je i program potpora do najviše pet milijuna eura u preradbeni sektor što znači da bi se i time mogle financirati investicije do 10 milijuna eura, kaže Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede. Kad je strategija, odnosno njezin manjak u pitanju, Rakić kaže: "Ne može se reći da ne kasnimo, no sad bar imamo okvir  Europske unije za narednih sedam godina. Dosad su, među ostalim, i česte promjene zakonodavnog okvira predstavljale problem, no određeni razgovori  se vode", kaže Rakić. 

Nema straha od hrane

Voće i povrće koje jedemo nema viška pesticida

Unatoč problemima koji more proizvođače, domaći potrošači ne trebaju brinuti o sigurnosti hrane, pokazuje najnovije istraživanje Agencije o sigurnosti hrane."Čak 36 posto ispitanika zabrinuto je ima li ostataka pesticida u voću i povrću. Premda se moderna proizvodnja ne može zamisliti bez upotrebe pesticida, bitno je da oni ne budu iznad dopuštene razine", rekla je Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu. Poručila je domaćim potrošačima da mogu biti mirni jer je među 400 uzoraka na tržištu samo u jednom se našlo pesticida iznad dopuštene razine.

Izjave sudionika:

Ne može se reći da ne kasnimo sa strategijom, no sad bar imamo okvir Europske unije za narednih sedam godina
Miljenko Rakić, Ministarstvo poljoprivrede

Država je puno učinila u posljednjih nekoliko godina, ali postignuti rezultat još nije na dovoljnoj razini
Dražen Miloloža, HGK

Čak 36 posto ispitanika zabrinuto je ima li ostataka pesticida u voću i povrću, no potrošači nemaju razloga brinuti 
Sanja Miloš, Hrvatska agencija za hranu

Ako ne izvezemo višak, na tržištu stvara se pritisak na cijene i prodajna cijena bude niža i od proizvodne
Željko Banjavčić, Hrvatski voćarski savez

Država treba pomiriti interese proizvođača i otkupljivača, a kolege se žale da se ne mogu dobiti sastanak u Ministarstvu 
Antun Plivelić, tvrtka Gomolava

Država bi trebala organizirati proizvodnju i napraviti strategiju za narednih 10 do 20 godina
Zvonimir Belić, Zarja grupa