Za obnovu zgrada oštećenih u potresu na području Sisačko-moslavačke županije hrvatskom građevinskom sektoru možda ipak da neće manjkati radnika koji su zbog deficitarnosti inače goruće pitanje: naime to je ‘papirnato’ riješeno u okviru novog Zakona o strancima, tako da će na obnovi uz hrvatske radnike po njemu biti angažirani i oni koje će kompanije potražiti u inozemstvu.

Potvrdilo se to i na sastanku održanom na inicijativu ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata, uz domaćinstvo Građevinskog fakulteta u Zagrebu, a u organizaciji HGK.

Pojednostavljena procedura

Zakon o strancima je tako prometnut u ključni faktor zbog kojeg glavnu temu u pogledu dva tipa izgradnje, klasični i montažni, sa svim njihovim prednostima i nedostacima, o kojoj su svi dionici obnove podijelili svoja iskustva, nije zasjenilo pitanje koje je vezano uz nedostatak radne snage.

To je tek mali segment izazova, mišljenje je potpredsjednice HGK Mirjane Čagalj, no dijele ga predstavnici najvećih građevinskih kompanija.

“Kvotni sustav je napušten, nadam se zauvijek, Zakonom o strancima kojim je pojednostavljena procedura uvoza radne snage. Sve tvrtke računaju i na prekvalifikaciju u ova sada deficitarna zanimanja, kao i u sustav dualnog obrazovanja kojeg zagovara HGK”, kaže Čagalj.

Dva su prioriteta nametnuta, ističe osnivač Kamgrada Dragutin Kamenski, odnosno prvi je osigurati privremeni smještaj za ljude koji ne mogu u svoje objekte i to se rješava postavom kontejnerskih jedinica i kamp kućica, a drugi je pragmatična odluka struke kakve kuće projektirati da budu potresno otporne.

“Nedostatak radne snage, posebno one kvalificirane više ne vidim kao problem, jer sad imamo slobodno tržište rada. Angažirat ćemo ljude iz drugih zemalja, tako da će se sve odraditi”, kaže Kamenski dodajući da uz dobru i promptnu organizaciju mogli bi proći između 6 i 9 mjeseci do faze građenje, a hipotetski prve lopate mogle bi biti ovog ljeta“navodi Kamenski.

Albanija, Kosovo i eventualno Makedonija su potencijalna tržišta s kojih će se uvoziti radnici, ali u obzir dolaze i druga udaljenija poput Ukrajine, no ako će biti potrebe posegnut će se za radnicima iz Indije. Nedostajat će zidari, tesari, armirači, betonirci, monteri suhe gradnje za postavu knaufa, a povećanih potreba biti i za fasaderima, soboslikarima, keramičarima i sličnim srodnim zanimanjima.

Očekuju se i njihova zapošljavanja u ovoj godini, ali za sve radnike iz inozemstva poslodavce čekaju povećani troškovi. Trebat će organizirati njihov smještaj, edukaciju i slično, a cijene radova su tržišne i unutar njih će se morati pokriti svi troškovi. Nitko, naime, neće priznati veće cijene jer se zapošljavaju stranci, pa će ti povećani troškovi očito biti dodatni problem za izvođače.

Prema mišljenju predsjednika Uprave Radnika Mirka Habijanca, obnova će sudeći po našim resursima i strojevima trajati dvije do tri godine, no on očekuje da će biti kvalitetnija nego ona poslije rata, za što su potrebni stručni radnici kojih, tvrdi, imamo.

“Dobro je što je država dijelom već učinila neke korake koje je HUP kao socijalni partner predlagao s ciljem jačanja gospodarstva i u tom okviru građevinarstva. Poticaji za očuvanje zaposlenosti su pomogli brojnim subjektima gdje se neočekivano pojavila nemogućnost rada i viškovi zaposlenih.

Država je svojom odlukom utvrdila proširenje primjene kolektivnih ugovora na sve subjekte iz graditeljstva, no potrebno je da i provodi efikasnu kontrolu provedbe KU, te onemogući isplate plaće na crno, prijavu kvalificiranih i stručnih radnika na minimalnu osnovicu”, kaže Habijanec.

Plaće 15% niže nego u RH

Moguće će većih problema u odnosu na manjak građevinskih radnika biti u dijelu vodoinstalatera, montera centralnog grijanja i električara, kao zanimanja koja prate građevinare, ali oni mogu imati duži rok završetaka svojih radova.

Predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske Jasenka Vukšić   smatra da nećemo dobiti kvalitetnu radnu snagu ako se ozbiljno ne povećaju plaće u sektoru graditeljstva – bit ćemo, po njoj, usputna stanica za zapadne zemlje.

“Standard radnika je jako bitan, a mi smo oko 18% ispod prosjeka bruto plaća u RH u građevinarstvu”.