Ministri u Vladi Tihomira Oreškovića na subotnjem su prvom radnom sastanku dobili nalog da prouče rashode svojih resora i pripreme "status report" koji bi danas trebali predočiti šefu. Većina ministara proteklih je dana s razlogom bila prilično oprezna s najavama, kako rezova tako i planova koji vuku na veće apetite u raspodjeli javnoga novca. Konkretnošću se istaknuo ponajprije Anton Kliman, novi ministar turizma koji je kao jednu od svojih važnijih misija istaknuo smanjenje stope PDV-a za njegov resor sa 13 na 5,5 posto.

Međutim, vjerojatno će već uskoro morati objašnjavati kako to, eto, do daljnjega ipak nije moguće, ali da to ne znači da će odustati već samo ostaviti taj plan za pogodniji trenutak u pogledu stanja javnih financija. Na tom su tragu bile i prve poruke ministra financija Zdravka Marića o proračunu i fiskalnoj konsolidaciji koja se više ne može oslanjati na bildanje prihoda dizanjem poreznog opterećenja već na smanjenje rashoda. Istu poruku, pak, jučer je odaslalo i vodstvo Instituta za javne financije na čelu s Katarinom Ott. "Premda na porezne prihode utječe velik broj čimbenika, uvođenje novih sniženih stopa 2013. godine (rezanje stope za ugostiteljsko turističke usluge na 10 posto, op. a.) dovelo je do smanjenja prihoda od PDV-a za oko 1,65 milijardi kuna", ističe se u najnovijem Newsletteru.

Ovaj broj poseban je po tome što je i izrijekom adresiran na Vladu i Sabor, a svojim sadržajem je svojevrsni "manifest" u kojemu je Institut iznio sveobuhvatna stajališta o ekonomici javnog sektora i javnim financijama. Utoliko je svakako i štivo koje bi zastupnici i ministri u Vladi doista trebali proučiti. Što se tiče međustopa PDV-a, preporuke Instituta upravo su suprotne Klimanovim planovima. Umjesto njihova proširivanja (a toga je u predizbornim najavama danas vladajuće garniture bilo i mimo turizma), smatraju da treba ispitati i opravdanost nekih postojećih međustopa. Jer, njihovo bujanje "smanjuje prihode, otežava preciznost definiranja oporezivih proizvoda, povećava prostor za poreznu evaziju i općenito poskupljuje i komplicira porezni sustav.

Sve dok postoji proračunski deficit, ni opću stopu PDV-a ne bi se trebalo dirati, jer prihodi od PDV-a predstavljaju više od polovice poreznih prihoda (čak 63 posto u protekle četiri godne). "Tek s provedbom reformi u drugim područjima može doći do povećanja zaposlenosti, učinkovitosti gospodarstva i rasta BDP-a, a time bi se smanjio udjel državne potrošnje u BDP-u i stvorili uvjeti za smanjenje stope PDV-a. Kad je riječ o potrošačkim porezima, u IJF-u prostor za povećanje prihoda vide ponajprije kod trošarina na duhanske proizvode koje su i dalje među najnižima u EU. Već slijedom dosadašnjih povećanja duhanskih trošarina, prihod od njih je u četiri godine povećan za oko 600 milijuna (na 3,9 mlrd.). Dosadašnje Vlade, ističe tim Katarine Ott, nisu promicale depolitizaciju, demokratizaciju, deregulaciju, decentralizaciju ili transparentnost kao neke od neophodnih uvjeta za fiskalnu prilagodbu i razvoj gospodarstva.

Postupale su upravo suprotno. Nisu procjenjivale učinke i posljedice provedbe zakona, što za posljedicu ima loše upravljanje proračunskim novcem i javnim poduzećima, odnosno nereformiranu javnu upravu, mirovinski, obrazovni i sustav socijalne skrbi te visok udjel javnog sektora u BDP-u. Od nove vlade očekuju, kažu, da ne nastavi s parcijalnim, nekoordiniranim i nedovoljno planiranim zahvatima. Umjesto toga, treba se okrenuti definiranju strateških prioriteta države, mudrom upravljanju javnim financijama i provedbi reformi. Njih je, za početak, nužno obrazložiti javnosti jer "ni najbolje zamišljene reforme ne mogu se kvalitetno provesti bez razumijevanja i javne podrške".

Usporedno s njima, kako uporno ponavljaju i premijer Orešković i ministar financija Marić, glavna preokupacija mora biti usporavanje, odnosno kroćenje rastućeg javnog duga.  U IJF-u drže da za to, među ostalim, treba donijeti poseban zakon i starategiju upravljanja javnim dugom. S tim u im u vezi upozoravaju da će Hrvatska u idućih desetak godina prosječno godišnje morati plaćati oko 20 milijardi kuna glavnice i kamata javnog duga, što će ove godine biti oko 6 posto BDP-a. U pogledu "aktiviranja mrtvog kapitala", koje često ističe premijer nadajući se tako ove godine osigurati oko pola milijarde eura, IJF-ove su preferencije slične njegovima.

Osim povećanja produktivnosti, motiv za to je i smanjenje pritisaka na proračun do kojih dovode potpore, dokapitalizacije i sanacije koje su dosad anulirale dobar prigoha koji se ostvarivao privatizacijom.  Od 2002. do 2015. tako je ostvareno 15,6 milijardi prihoda, ali je istodobno na kapitalne injekcije i sanacije otišlo oko 8,3 milijarde. Za sve predložene reforme u Institutu jako podcrtavaju važnost cjelovitog umjesto parcijalnog pristupa. Vrijedi to za porezni sustav, kao i za fiskalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj.  Promjene strukture poreznog sustava, prema Institutu, trebale bi ići s jedne strane u smjeru smanjivanja poreza na dohodak i doprinosa (ponajprije poslodavaca), a s druge uvođenja poreza na nekretnine – ali tek nakon sveobuhvatnih i temeljitih priprema. 

Mjesto uštede

Razna porezna izuzeća

Zona u kojoj u IJF-u vide dosta prostora za proširenje porezne osnovice su razna porezna izuzeća, olakšice i odbici te općenito povlašteni statusi koji predstavljaju izgubljene prihode za proračun. Prema IJF-u, razmjeri tih oblika poreznih izdataka dosežu čak 4,1 posto BDP-a, a prečesto nisu posložni istom sustavu kontrola kakvi se primjenjuju na javne rashode.Nasuprot tome, u prilog nužnosti smanjenja parafiskalnih nameta Institut navodi kako približno dvije trećine ili oko 5,5 milijardi od ukupno 8,4 milijarde kuna tih nameta pada na teret gospodarstva. To znači da su oni veći teret od poreza na dobit i gotovo pola tereta poreza na dohodak. Ukratko, velik uteg konkurentnosti.