Konferencija Pametni gradovi – gradovi budućnosti, koju organizacijski potpisuju Večernji lista i Poslovni dnevnik, posvećena podizanju opće svijesti javnosti oko važnosti razvoja novih tehnoloških, organizacijskih i logističkih rješenja usmjerenih na poboljšanje kvalitete života stanovnika hrvatskih gradova, u utorak je u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski doživjela svoje drugo izdanje.

„Cilj konferencije je postati središnjim mjestom smart city filozofije, a osim rasprava o aktualnoj problematici implementacije pametnih rješenja ciljamo postati i mjestom transfera znanja i ideja. Dvije godine za redom pokazali smo važnost poticanja dijaloga između svih važnih dionika u ovom sektoru, od predstavnika lokalne samouprave, preko proizvođača tehnologija i znanstvenih institucija kako bi se krajnjim korisnicima tih usluga, građanima, podigla razina kvalitete života“, u pozdravnom je govoru naglasio glavni urednik Poslovnog dnevnika, Mislav Šimatović.

Na promjene i pametne tehnologije više ne možemo ostati imuni, dodao je gradonačelnik grada Jastrebarskog Zvonimir Novosel, istaknuvši da dolazi iz grada koji je posebne napore uložio upravo u izgradnju što bolje infrastrukture i grada koji sustavno radi na otklanjanju administrativnih prepreka. „Manifestacija Pametnih gradova izvrsna je prilika da jedni drugima budemo podstreh. Sve što danas koristimo nosi predznak 'pametno', a dodamo li tehnološkim prednostima i funkcionalnu upravu te kompetentnu radnu snagu dobri rezultati neće izostati. Naravno, tehnologija se mijenja svakodnevno pa je važno biti u toku, u čemu veliki oslonac pruža komunikacija s drugim gradovima i partnerima, poput našeg današnjeg susreta“, kazao je Novosel.

Christian Köberl, direktor urbanog razvoja pri uredu gradonačelnika Graza, u sklopu prezentacije Grad Graz predstavio je tehnološki inovativnu transformaciju koju je ovaj grad u posljednjih desetak godina prošao. Sa četiri sveučilišta i dva visoka učilišta primijenjenih znanosti, riječ je o jednom od najvažnijih europskih obrazovnih centara u kojem u ovom trenutku studira gotovo 60 tisuća mladih. Ipak, ono najvažnije, ti isti mladi u Grazu imaju i priliku za zaposlenje što je uvelike pomoglo u pozicioniranju Graza kao uzora po pitaju pametnih tehnologija među drugim europskim prijestolnicama. Zadržavanje mladih i inovativnih ljudi, za što je svakako bilo potrebno osigurati infrastrukturu, zadržalo je i njihove ideje pa Graz danas samo od klastera zelenih tehnologija i očuvanja okoliša generiraju dvije milijarde eura prihoda. Ovom je prilikom istaknuta i nužnost implementacije rješenja ekološke i održive izgradnju stambenih objekata, kao i uvođenja održive opskrbe električne energije na kratke udaljenosti, u kojima Graz već bilježi prve pozitivne rezultate. Graz kao drugi po veličini austrijski grad nije samo znanstveni već i kulturno umjetnički centar Zapadne Europe o čemu svjedoče i brojne nagrade koje dolaze kao priznanje na sustavna nastojanja gradske i lokalne uprave da u svemu čega se prime budu najbolji.

Krešimir Dvorski, iz tvrtke Sustav javnih bicikala koja je u svibnju 2013. godine pokrenula prvi i najveći sustav javnih bicikala u Hrvatskoj, predstavio je koncept održive mobilnosti. Nedavno je otvoren i prvi Next Bikeov sustav u regiji, i to u Sarajevu koji već broji preko tri tisuće korisnika. „U Hrvatskoj govorimo o oko 15 tisuća korisnika našeg sustava, dok je na globalnoj razini riječ o čak pola milijuna. Želimo se pozicionirati kao kvalitetna nadopuna postojećim oblicima prijevoza, imajući na umu pri tome i zdravstvene i ekološke benefite po život ljudi“, poručio je Dvorski. Dodao je i da je ideja nastala kao odgovor na gužve u tramvajima, duga čekanja na stanicama, kao i visoku cijena goriva i javnog prijevoza, ali i brojne druge probleme s kojima se gradovi danas suočavaju. Da je riječ o zapravo vrlo uspješnom i propulzivnom europskom trendu potvrdio je Dennis Steinsek iz Next Bikea, koji je u posljednjih 12 godina od start – upa tvrtku Next Bike doveo na razinu konkurentnog i respektabilnog alternativnog prijevoznika. „Naš sustav javnih bicikala jednako implementiraju i manji i veći gradovi, dakle i metropole i manja gradska središta. Postigli smo smanjenje emisija štetnih plinova, odnosno čišći okoliš, veću razinu svijesti o važnosti brige za zdravlje i omogućili smo lakši i brži dolazak s jedne točke na drugu. Također, jedna od najvećih prednosti ovog sustava njegova je fleksibilnost i izuzetno visoka razina mobilnosti“, kazao je Steinsek. Naime, sustav najma javnih bicikala Next Bike vrlo je jednostavan i oslanja se na pametne tehnologije, pa se usluga kupnje ili nadoplate najma može vršiti putem aplikacija ili sms-porukom, zbog čega su postali vrlo atraktivni kako domaćim građanima i posebice studentima, tako i turistima. Registracija u sustav Nex Bike je besplatna, a prije prvog najma potrebno je aktivirati svoj nextbike račun – za što iziskuje jednokratnu uplatu od 79 kunan. Taj je iznos ujedno i nextbike kredit te se može se u potpunosti potrošiti na vožnje biciklom. Bicikli se nakon korištenja ne moraju vratiti na stanicu s koje su preuzeti već na prvu najbližu, tako da je njihovo korištenje sasvim prilagođene potrebama korisnika.

Lejla Zukić-Krivdić, direktorica prodaje u Microsoftu Hrvatska i BiH, prezentacijom CityNext – digitalna transofrmacija pametnog grada je poručila kako tehnologija nikada nije bila bolja nego sada te da sve izazove s kojima se društvo danas suočava treba zapravo promatrati kao nove razvojne prilike. Procjene kažu da će do 2050. godine oko 70 posto svjetske populacije, odnosno šest milijardi ljudi živjeti u urbanim sredinama. A kako biti bolji i sigurniji grad, kako bolje uključiti građane, osigurati im kvalitetniju uslugu i omogućiti da lakše komuniciraju s gradskim vlastima i organizacijama, pitanja su na koji odgovor daje tehnologija, smatra Zukić-Krivdić. Dodala je i jedna od značajnih Microsoftovih inicijativa u tom smjeru ona CityNext koja, kroz inovativne digitalne servise, nastoji gradovima i njihovim građanima omogućiti ostvarivanje punog potencijala u osiguranju sigurnijeg i zdravijeg života u lokalnim sredinama. „Preko 1000 specifičnih tailor made CityNext rješenja bazirana su na najmodernijoj tehnologiji, a implementacija je napravljena ili je u tijeku u više od 16 tisuća regija, gradova, lokalnih zajednica u cijelom svijetu. Ta rješenja omogućuju vladama, gospodarstvu te samim stanovnicima da gradove učine održivijima, zdravijima te prosperitetnima za življenje“, pojasnila je. Microsoft CityNext, pokazalo se, tako svakoj sredini omogućava optimizaciju gradskih poslova i jačanje infrastrukture, kao i transformaciju te otvaranje novih prilika za inovacije, kao i podizanje razine privlačnosti investitorima.

Anđelka Toto Ormuž iz Rockwoola i udruge Fire safe Europe (FSE) u sklopu prezentacije Igra li se Europa vatrom naglasila je da uslijed sve veće urbanizacije zaštita od požara postaje sigurnosnim imperativom. Dodala je i da su dovoljne samo tri minute da se požar proširi na cijelu sobu, i to iz razloga što zgrade u kojima boravimo sadrže više gorivih materijala nego ikada. “ Više od 90 posto vremena zapravo provodimo u zgradama, a jedna od većih prepreka stabilnoj sigurnosti su neharmonizirani zakoni. Primjerice, različita je maksimalna udaljenost do izlaza u slučaju nužde u školama. Frapantno je što u nekim dijelovima EU djeca moraju prijeći šest puta veću udaljenost do najbližeg izlaza“, upozorila je Toto Ormuž. Također, članovi vatrogasne postrojbe Zagreb ovom su prilikom upozorili na važnost obraćanja pažnje na protupožarnu sigurnost i u gradnji energetski učinkovitih zgrada – što, nažalost, još uvijek nije postalo pravilom bez obzira što je energetska obnova trend koji bilježi sve veći zamah. „Dva najvažnija europska dokumenta koja potiču energetsku obnovu, niti jednom riječju ne spominju zaštitu od požara. Stoga smo 2011. godine osnovali FSE udrugu u Briselu, sastavljenu od stručnjaka, akademske zajednice, predstavnika industrije i vatrogasaca, kako bismo povećali vidljivost pitanja zdravlja i kvalitete života ljudi koji se nalaze na prvoj liniji obrane od vatre, pitanja sanacije nastale štete, a i kako bismo isticanjem jednostavne činjenice da određeni građevinski materijali mogu pospješiti širenje požara spriječili buduće nesreće“, potvrdila je Toto Ormuž. Nadalje, istaknuto je i da područje grada Zagreba štiti 319 operativnih vatrogasaca koji na raspolaganju imaju 60 vozila, a kojima brži dolazak na intervenciju u dobrom dijelu slučajeva otežavaju prometne gužve. U sklopu prezentacije Vatrogasci i pametno upravljanje prometom Grada Zagreba, pobliže je pojašnjena statistika koju vatrogasna postrojba Zagreb vodi od 2012. godine, a koja je ukazala na nekoliko zanimljivih podataka. Naime, najmanje se intervencija događa ponedjeljkom, a najviše posla nema vatrogasna postrojba smještena u centru Zagreba, kako bi se možda očekivalo po gustoći naseljenosti, već vatrogasne postrojbe s rubnih dijelova grada. Također, osam minuta potrebno je za dolazak vatrogasnih kola na mjesto požara u jutarnjim satima, dok se u večernjim satima izlazak na intervenciju broji u nešto više od šest minuta. No, tu je projekt AUP – ZG ili sustav nadzora i upravljanja prometom na području Zagrebu koji će omogućiti veću prometnu protočnost i u najkritičnijim situacijama. Riječ je o planu modernizacije sustava za automatsko upravljanje koji i na globalnoj razini nailazi na potvrde efikasnosti što opravdava ulaganja u suvremene telematičke tehnologije (ITS – Inteligentni Transportni Sustavi), a na koje se AUP oslanja. Samo vremenska ušteda na primjeru intervencije vatrogasaca Vatrogasne postrojbe Centar i njihova dolaska do Boškovićeve ulice, relaciji koja uključuje više od 10 semafornih raskrižja i uglavnom je opterećena velikim prometnim gužvama, može spasiti nebrojene živote. Upotrebom vlastitih znanja i iskustava možemo doći do cjelovitih rješenja najvećih gradskih problema, u ovom slučaju s vrlo visokim faktorom spašavanja ljudskih života, poručili su Darko Brlečić iz Javne vatrogasne postrojbe Zagreb i Zdenko Lanović iz tvrtke Elipsa-S.Z, specijalizirane za poslove prometnog planiranja i projektiranja. 

Nagrade:
U sklopu konferencije Pametni gradovi – gradovi budućnosti dodijeljene su i nagrade u ukupno pet kategorija, pri čemu je prva, ona za pametnije obrazovanje, otišla u ruke grada Zagreba, a preuzela ju je Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. Riječ je o potvrdi da hrvatska metropola ima najbolji projekt stvaranja idealnog okružja za obrazovanje djece i mladih koji podrazumijeva stvaranje sveučilišnog grada i poticanje inkubatora za poduzetništvo namijenjenih studentima, i otvaranje novih vrtića te informatizaciju škola. „Hvala što ste prepoznali Zagreb, nadam se da će sve više gradova u Hrvatskoj uskoro nositi titulu pametnih gradova“, poručila je Jozić ovom prilikom. Sljedeća nagrada, za pametniji turizam, ovjenčala je Pulu kao grad koji se ponosi najboljim projektom poticanja turizma. Kriteriji koji su se pri tome uzeli u obzir bilo je povezivanje malih iznajmljivača ili OPG-a, širenje turističke ponude i poticanje otvaranja vinskih cesta, zatim uvođenje besplatne gradske Wi-Fi mreže, kao i razvoj biciklističkih staza te brojni drugi. „U istri volimo kazati da smo premali da bismo bili prosječni, a drago mi je da ste to i prepoznali“, poručio je gradonačelnik Pule, Boris Miletić, prilikom preuzimanja nagrade.