Njemačka je svjetski predvodnik u recikliranju PET ambalaža, dok Hrvatska tek mora početi kvalitetno razvrstavati otpad.

Koliko god se građani trude smanjiti količinu smeća ili podupiru recikliranje u odnosu na ponašanje prije 10-ak ili 20-ak godina, Hrvatska je, na žalost, i dalje na začelju među članicama EU-a.

Naime, posljednji izvještaj Eco-innovation observatorya (EIO) svrstava Hrvatsku na peto mjesto najmanje eko-inovativnih država. Prema tom indeksu koji prati prijelaz država članica s linearne na cirkularnu ekonomiju, Hrvatska je na 67 posto od europskog prosjeka.

Koncept cirkularne ekonomije označava sve prisutniji način razmišljanja i poslovanja jer moderan način života znači i potrošnju prirodnih resursa i povećanje količine otpada. Stoga vlade i političari, privatne tvrtke i različiti aktivisti zajednički pokušavaju promijeniti trendove koji, na koncu, ugrožavaju opstanak same ljudske rase – pojašnjava Clarissa Morawski, direktorica Reloop platforme, udruge koja okuplja brojne europske stručnjake radi podrške ideji kružne ekonomije. 

Europska komisija, primjerice, očekuje da bi tvrtke u Europi uštedjele oko 600 milijardi eura primjenom paketa mjera o cirkularnoj ekonomiji. U Njemačkoj se istovremeno hvale da recikliraju više od 97 posto PET ambalaže sa svog tržišta. Trećinu te plastike proizvođači ponovno iskoriste za proizvodnju boca, a ostatak odlazi u tekstilnu i filmsku industriju za novu upotrebu. Svi dionici u procesu prikupljanja i recikliranja te ponovnog korištenja plastike i to u različitim industrijskim granama, očito su pronašli poslovni interes, a Njemačka je time lider među državama koja provodi kružno gospodarstvo u djelo na primjeru PET ambalaže.

I dok se naprednije članice Unije hvale zatvaranjem kruga, Hrvatska je tek na početku: u izvještaju EIO-a ističu hitno uređivanje prikupljanja i razvrstavanja različitih vrsta otpada. Provođenje europskih smjernica tako bi doprinijelo da gospodarenje otpadom postane jedan od brže rastućih sektora koji doprinose rastu ekonomije.

Hrvatsku čeka oko 475 milijuna eura iz europskih fondova za promjene u gospodarenju otpadom, a najnovijim akcijskim planom Vlada planira Europskoj komisiji konkretno pokazati kako misli provoditi Plan gospodarenja otpadom.

Naime, dugotrajna recesija, pa ponavljajući izbori i promjene u izvršnoj vlasti, od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i energetike do Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ne pomažu primjeni koncepta kružnog gospodarstva u Hrvatskoj. Iako tvrtke često ne vole čuti riječ 'regulativa' jer ih može ometati u razvijanju njihovih punih potencijala, radi se o sektoru u kojem još uvijek nedostaju osnove. A gotovo pola milijarde eura europskog novca samo za gospodarenja otpadom sasvim je dovoljan 'mamac' da i privatni sektor ponovno poželi što brže poteze domaćih i europskih birokrata.