Pet godina ranije imali smo 36,3 tisuće prodavaonica s ukupnom prodajnom površinom od 4,4 milijuna m2, radilo je 130.400 prodavača i ostvarivali su 114,3 milijarde kuna prometa. Prosječna je veličina prodavaonice bila je 121,1 m2, a promet po radniku – 876,7 tisuća kuna. Danas je svega više osim radnika i trgovina, među kojima male izumiru.

U Hrvatskoj je u 2014. bilo 31,1 tisuća prodavaonica s prodajnom površinom od 4,5 milijuna četvornih metara, u maloprodaji je radilo 125,3 tisuće prodajnog osoblja, a ukupno je ostvaren promet od 121 milijardu kuna (s PDV-om), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o prodajnim kapacitetima u trgovini na malo.

To se istraživanje provodi svakih nekoliko godina i osnovna mu je svrha osigurati podatke o veličini, strukturi i prostornom rasporedu maloprodajnih kapaciteta, a njime su obuhvaćene pravne osobe, obrtnici i djelatnosti slobodnih profesija koji obavljaju trgovinu na malo.

Statistika iz istraživanja za 2014. godinu pokazuje da je prosječna veličina prodavaonice bila 143,5 četvornih metara, da u svakoj prodavaonici u prosjeku rade četiri osobe i na godinu se u prosjeku ostvaruje četiri milijuna kuna prometa.

Prosječan promet prodavaonice koji se ostvaruje po jednom radniku iznosi 965,4 tisuće kuna, a prosječan prodajni prostor po radniku je 35,6 četvorna metra.

Po jednom četvornom metru prodajne površine ostvaruje se u prosjeku 27,1 tisuća kuna prometa na godinu.

Statistički je u Hrvatskoj u 2014. na tisuću stanovnika u prosjeku bilo sedam prodavaonica, odnosno na 136 stanovnika je bila jedna prodavaonica. Pet godina ranije bilo ih je osam. Prosječan prodajni prostor prodavaonice po jednom stanovniku je jedan kvadrat. 

Po podacima DZS-a, u ukupnom broju prodavaonica s udjelom od 73,1 posto prevladavaju poslovni subjekti koji su registrirani u djelatnosti trgovine na malo i kojima je maloprodaja pretežna djelatnost. Ti su subjekti 2014. godine imali 22,8 tisuća prodavaonica, ukupna im je prodajna površina bila 3,6 milijuna četvornih metara (81,5 posto ukupne površine), a ostvarili su promet od trgovine na malo od 87,4 milijarde kuna, čime su u ukupnom prometu imali udio od 72,2 posto.  

Poslovnih subjekata registriranih u ostalim djelatnostima, a koji se bave trgovinom na malo je bilo 8.369 ili 27 posto u ukupnom broju prodavaonica, a ostvarili su 33,5 milijardi kuna prometa s PDV-om.

Najbrojniji vrlo mali poslovni subjekti, no glavninu prometa ostvare veliki

Statistika prodajnih kapaciteta prema veličini poslovnih subjekata u 2014. pokazuje da su više od polovice prodavaonica – 15.880 ili 51 posto, imali vrlo mali poslovni subjekti (oni koji imaju do devet zaposlenih). No, njihov je udio u ukupnom prometu od trgovine na malo u prodavaonici bio tek 13,9 posto, odnosno ostvarili su 2014. godine 16,8 milijardi kuna prometa. 

Glavninu prometa, pak, ostvarili su veliki poslovni subjekti (s 250 i više zaposlenih) – 73,5 milijardi kuna, što je u ukupnom prometu udio od 60,8 posto. Veliki poslovni subjekti imali su ukupno 6.436 prodavaonica, što je u ukupnom broju udio od 20,6 posto. 

Mali su poslovni subjekti (koji imaju od 10 do 49 zaposlenih) imali 5.208 prodavaonica, a u 2014. godini oni su ostvarili promet od 13,6 milijardi kuna, dok su veći promet, gotovo 17 milijardi kuna, ostvarili srednje veliki poslovni subjekti (oni s 50 do 249 zaposlenih), koji su imali 3.602 prodavaonice. 

Najviše prodavaonica u Zagrebu, najmanje u Lici

Najveći broj prodavaonica i prodajne površine nalazi se u županijama s najviše stanovnika (ukupan broj stanovnika Hrvatske u 2014. procijenjen je na ukupno 4.238.239).

Tako u pet najbrojnijih županija – Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija,  živi polovica stanovništva Hrvatske i u njima je smještena gotovo polovica prodajnih kapaciteta – 49 posto prodavaonica i 55 posto prodajne površine prodavaonica, napominju statističari.

Očekivano najveći udio ima Grad Zagreb – u ukupnom stanovništvu 18,8 posto (798.424 stanovnika), a u broju prodavaonica 17,4 posto (5.405). Udio Grada Zagreba u prodajnoj površini (gotovo milijun kvadrata), broju zaposlenih u trgovini na malo (27,7 tisuća) i prometu od trgovine na malo u prodavaonicama (26,9 milijardi kuna) je veći, iznosi nešto više od 22 posto. 

Slijedi Splitsko-dalmatinska županija, čiji se udjeli kreću od 10,7 posto (broj stanovnika) do 12,8 posto (zaposleni u maloprodaji). Naime, u toj je županiji 2014. godine bilo 454.627 stanovnika, imala je 3.747 prodavaonica ukupne površine 512,4 tisuće četvornih metara, u trgovini na malo je bilo zaposleno više od 16 tisuća radnika, a u maloprodaji je ostvaren promet od 14,8 milijardi kuna. 

U dvije je županije s najmanjim brojem stanovnika u 2014. bilo manje od 500 prodavaonica – u Ličko-senjskoj 402, a u Požeško-slavonskoj 493. U Ličko-senjskoj županiji, koja je imala 48.670 stanovnika, u trgovini na malo je bilo zaposleno 1.349 radnika, a u Požeško-slavonskoj, koja je imala 74.991 stanovnika, trgovina na malo je zapošljavala 1.744 radnika. Ipak, promet od trgovine na malo u Ličko-senjskoj je županiji iznosio 1,83 milijardi kuna i bio je veći nego u Požeško-slavonskoj, u kojoj je iznosio 1,45 milijardi kuna. 

Prema podacima iz priopćenja DZS-a o prodajnim kapacitetima u trgovini na malo, takva su istraživanja od 1976. godine provedena šest puta – 1976., 1986. i 1989. te potom 2004., 2009. i 2014. godine

Ti podaci pokazuju da je od 1976. do 1989. (kada nisu bile uključene ljekarne) u Hrvatskoj broj prodavaonica rastao, ali ih je ukupno bilo manje od 18 tisuća (broj se kretao od 14.173 do 17.016), kao i da je najveći broj prodavaonica zabilježen 2004. godine i da od tada pada.

Naime, podaci DZS-a pokazuju da je 2004. u Hrvatskoj bilo gotovo 40 tisuća prodavaonica (39.893), da bi u 2009. godini njihov broj pao na 36.341, a smanjenje je nastavljeno i do 2014. kada je bilo 31.126 prodavaonica.