Europski Institut za europsku politiku otvorenog društva i d|part naručili su istraživanje o klimatskoj svijesti koje sadrži najopsežniju anketu u Europi, provedenu na reprezentativnim uzorcima ljudi u dobi od 18 do 74 godine iz devet zemalja (Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Švedska, Poljska, Češka, Velika Britanija i SAD).

Naglasak je bio na nejasnoćama i uzrocima klimatskih promjena, a istraživanje je pokazalo da veliki dio javnosti još uvijek ne prihvaća hitnost klimatske krize, a tek manji dio vjeruje da će ta kriza ozbiljno utjecati na njih same i njihove obitelji tijekom sljedećih petnaest godina. U istraživanju se ispituju i stavovi javnosti prema nizu politika koje bi EU i nacionalne vlade mogle iskoristiti za smanjenje štete nanesene ljudskim emisijama.

Izvještaj otkriva da, iako je većina europskih i američkih ispitanika svjesna da se planet zagrijava i da će vjerojatno imati negativne utjecaje na čovječanstvo, postoji izobličeno javno razumijevanje znanstvenog konsenzusa i u Europi i u Americi. To je, tvrdi se u izvješću, stvorilo jaz između svijesti javnosti i klimatskih znanosti, a javnost je počela podcjenjivati hitnost krize i propustila je procijeniti opseg potrebne akcije.

Većina prihvaća da ljudske aktivnosti imaju ulogu u klimatskim promjenama, osim malog broja ljudi; ne više od 10% njih koji odbijaju vjerovati u to u bilo kojoj anketiranoj zemlji. Međutim, iako je izravno poricanje rijetkost, postoji široka zbrka oko opsega ljudske odgovornosti.

Velike manjine – u rasponu od 17 do 44% u anketiranim zemljama – još uvijek vjeruju da klimatske promjene podjednako uzrokuju ljudi i prirodni procesi. To je važno jer oni koji prihvaćaju da su klimatske promjene rezultat ljudskog djelovanja svjesni su negativnih posljedica.

Promjene navika u potrošnji

Značajan manjinski dio vjeruje da su znanstvenici podjednako podijeljeni u uzrocima globalnog zatopljenja – uključujući dvije trećine birača u Češkoj (67%) i gotovo polovicu u Velikoj Britaniji (46%). U stvarnosti, 97% klimatskih znanstvenika slaže se da su ljudi uzrokovali nedavno globalno zagrijavanje.

Velika većina Europljana i američkih građana u svih devet anketiranih zemalja slaže se da klimatske promjene zahtijevaju kolektivni odgovor, bilo da se ublaže klimatske promjene ili se prilagode njihovim izazovima. Većina u Španjolskoj (80%), Italiji (73%), Poljskoj (64%), Francuskoj (60%), Velikoj Britaniji (58%) i SAD-u (57%) slažu se s izjavom da “trebamo učiniti sve što možemo kako bismo zaustavili klimatske promjene”.

Izvještaj također otkriva da postoji polarizacija stranačkih političkih linija na klimatskim promjenama – u Europi, kao i u SAD-u. Oni koji naginju “lijevo” imaju tendenciju da budu svjesniji postojanja, uzroka i utjecaja klimatskih promjena i više se zalažu za akciju nego ljudi koji naginju “desno”. Te su razlike važnije od demografskih razlika u većini zemalja.

Primjerice, u SAD-u su oni koji se identificiraju kao ljevica, u svojoj političkoj orijentaciji gotovo tri puta vjerojatnije očekuju negativan utjecaj klimatskih promjena na vlastiti život (49%) u usporedbi s onima koji se identificiraju kao ljevičari s desnice (17%). Polarizacija je također obilježena u Švedskoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Jedina država u kojoj postoji ravnoteža u cijelom spektru je Češka.

Većina je spremna djelovati na klimatske promjene, ali akcije koje im se sviđaju uglavnom su usmjerene na potrošače, a ne na napore na stvaranju kolektivnih društvenih promjena. Većina ispitanika u svakoj zemlji kaže da su već smanjili potrošnju plastike (62%), putovanje zrakoplovom (61%) ili putovanje automobilom (55%). Većina također kaže da ili već imaju ili planiraju smanjiti potrošnju mesa, prebaciti se na zelenog dobavljača energije, glasati za stranku zbog svog programa klimatskih promjena ili kupiti više organske i lokalno proizvedene hrane.

Međutim, mnogo je manja vjerojatnost da će ljudi izravno podržati angažman civilnog društva, a samo je mali dio donirao organizaciji za zaštitu okoliša (15% u cijeloj anketi), pridružio se organizaciji za zaštitu okoliša (8% u cijeloj anketi) ili se pridružio prosvjedu zbog zaštite okoliša (9% u anketi). Samo četvrtina (25%) ispitanika u istraživanju kaže da je glasala za političku stranku zbog njihove politike klimatskih promjena.

Samo 47% ispitanih vjeruje da kao pojedinci imaju vrlo visoku odgovornost za borbu protiv klimatskih promjena. Samo u Velikoj Britaniji (66%), Njemačkoj (55%), SAD-u (53%), Švedskoj (52%) i Španjolskoj (50%) postoji većina koja i sama osjeća visok osjećaj odgovornosti. U svakoj anketiranoj zemlji vjerojatnije je da ljudi misle kako je njihova nacionalna vlada odgovorna za borbu protiv klimatskih promjena.

To se kreće od 77% ispitanih u Njemačkoj i Velikoj Britaniji do 69% u SAD-u, 69% u Švedskoj i 73% u Španjolskoj. U svakoj zemlji EU ispitanici su malo vjerojatnije vidjeli EU kao uniju s velikom odgovornosti za smanjenje klimatskih promjena od nacionalnih vlada. Anketa također otkriva da ljudi više vole da im se nude poticaji koji djeluju na klimatske promjene, a ne da se suočavaju sa zabranama ili porezima na ugljik.

Mala većina spremna je platiti nešto više poreza za veće djelovanje na klimatske promjene – osim u Francuskoj, Italiji i Češkoj – ali postotak spreman platiti više od malog iznosa (jednosatna plaća mjesečno) ograničen je na najviše četvrtina – u Španjolskoj i SAD-u.

Povećanje poreza na sve letove ili uvođenje nameta za česte letove prikupilo je određenu potporu u anketiranim zemljama (između 18 i 36%, zajedno). Iako je preferirana politika za rješavanje emisija u zračnom prometu, s jasnom razinom, bila poboljšanje zemaljske infrastrukture za autobuse i vlakove.

Velika odgovornost političara

Direktorica Instituta za europsku politiku otvorenog društva Heather Grabbe rekla je da mnogi građani diljem Europe i SAD-a još uvijek ne shvaćaju važnost znanstvenog konsenzusa o ljudskoj odgovornosti za klimatske promjene.

“Ovaj blagi ‘demantizam’ važan je jer potiče javnost na razmišljanje kako klimatske promjene neće puno utjecati na njihov život tijekom sljedećih desetljeća, a oni ne shvaćaju koliko radikalno moramo promijeniti svoj ekonomski sustav i navike kako bismo spriječili ekološki kolaps.

Naše ankete pokazuju da što su ljudi uvjereniji da su klimatske promjene rezultat ljudske aktivnosti, točnije procjenjuju njihov utjecaj i žele reagirati”, poručila je Grabbe. Voditelj istraživanja d | part i glavni autor studije Jan Eichhorn rekao je da javnost u Europi i SAD-u želi vidjeti djelovanje kao odgovor na klimatske promjene u svim demografskim kategorijama.

“Političari trebaju pokazati vodstvo u odgovoru na ovu želju na ambiciozan način koji poboljšava razumijevanje ljudi o ozbiljnosti krize i utjecaju koji ljudi imaju – jer to razumijevanje do sada nije dovoljno razvijeno. Oslanjanje na pojedinačnu akciju nije dovoljno. Potreban je daljnji rad političkih i civilnih aktera, dobiti povjerenje drugih ljudi”, poručio je voditelj.