U utorak je Ustavni sud objavio kako je odlučio da izmjene Zakona o trgovini, kojima se trgovcima zabranjuje rad nedjeljom i blagdanima uz iznimku 16 nedjelja u godini, ne smatra neustavnima. Odredba ovoga puta nije srušena kao što je bila 2004. i 2009. godine.
“Smatramo da treba izbalansirati prava i interese trgovaca, zaposlenika i potrošača. Analizom sve tri grupe utvrdili smo da nijedna grupe ovime ne trpi prekomjeran teret”, kazao je, obrazlažući odluku Ustavnog suda, njegov predsjednik Miroslav Šeparović.
Ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini u vezi zabrane rada nedjeljom zatražili su Udruga glas poduzetnika, Hrvatska udruga poslodavaca, stranka Fokus te niz malih trgovačkih poduzeća i obrta, piše N1.
“Vlada ne može jednako gledati sve trgovce”
No, ni među malim trgovcima nije bilo potpunog suglasja oko toga. Primjerice, Savez udruga malih trgovaca (SUMT) koji okuplja 350 članica s 590 trgovina i 2970 zaposlenih, nije sudjelovao u zahtjevu za ocjenom ustavnosti.
“Poštujemo odluku Ustavnog suda. SUMT je od početka podržavao prijedlog Vlade o ograničavanju rada nedjeljom uz uvjet da se oni koji budu radili kao iznimke ne pretvore u trgovine mješovite robe, kao što je vidljivo iz nekih slučajeva”, kazao nam je Ivan Ćibarić, predsjednik SUMT-a.
Međutim, i u SUMT-u smatraju da Vlada ne može na isti način gledati sve trgovce.
“Veliki lanci imaju značajno bolje uvjete nabave od neovisnih malih trgovaca. Samim time nismo u istom položaju. To je činjenica koju bi trebalo više uvažavati i sukladno njoj djelovati. Bilo bi eventualno korektno da je malim trgovcima ostavljeno na slobodan izbor da nedjeljom mogu raditi samo one trgovine gdje su vlasnik i članovi obitelji ujedno i jedini zaposlenici tih trgovina, a takvih je među našim članovima dost”, dodao je Ćibarić.
Dio prometa se “prelio”, no mnogi ipak zatvaraju
Neosporno je, kažu u SUMT-u, kako je odredba o neradnoj nedjelji donijela nenadoknadive gubitke dijelu njihovih članica.
“Isto tako, stoji i tvrdnja da se dio prometa prelio na ostale dane u tjednu. Također, zabrana se nije na isti način reflektirala na poslovanje onih članica SUMT-a i njihovih trgovina u kontinentalnom dijelu i onih uz more. Prave učinke i procjenu poslovanja moći ćemo dati tek kasnije ove godine”, kažu.
Dodaju i da je zbog evidentnog pada prometa, dio malih trgovačkih obrta, ponajprije onih obiteljskih u kojima su vlasnici ujedno i jedini zaposlenici, bio prisiljen zatvoriti ih ili ih prodati većim prodajnim lancima.
Jedan od tih zasad nije Robert Fućak, nekadašnji predsjednik SUMT-a i vlasnik male obiteljske trgovine Butiga Fućak u Čavlima kod Rijeke. On je trgovački obrt pokrenuo još 1993. godine, a sada, nakon 31 godinu, jedva održava posao “na životu” jer ga zabrana rada nedjeljom teško pogađa.
“Da cijene nisu rasle, promet bi nam debelo pao”
Učinak neradnih nedjelja ove godine će biti porazno loš, kaže nam Fućak.
“Inflacija je učinila svoje, cijene su porasle pa to zavarava i statističare i zagovornike neradne nedjelje. A nije ni inflacija u svim sektorima ista. To što nam je promet ostao isti ili je u malom padu, rezultat je rasta cijena. Da one nisu rasle, promet bi već bio u debelom padu. Promet nedjeljom u velikim trgovačkim lancima može se preraspodijeliti na ostale dane jer oni imaju desetke trgovina u gradovima. Ja imam samo jednu trgovinu i nemam kamo preraspodijeliti promet”, žali se.
“A tek ova glupost sa sajmenim danima, što to znači? Da ću rezati šunku i čajnu kobasicu ispred trgovine, na cesti”, dodaje.
Fućak u svojoj trgovini ima dvije zaposlenice.
“Jedna je kod mene već 21 godinu, praksu je ovdje odradila i čim je završila školu nastavila je raditi kod mene. To je raritet u trgovini da neka radnica toliko dugo radi na jednome mjestu. Ona je spremna raditi i nedjeljom, ali eto, diskriminira se one koji žele raditi”, kaže.
“A kladionice rade. Valjda su životno važne?”
U sličnim je problemima i slično razmišlja većina njegovih kolega.
“Kako su stizali prijedlozi o zabrani rada nedjeljom, nekoliko puta sam proveo anketu među članovima SUMT-a tu u riječkoj regiji. Rezultati nisu bili jednoglasni, ne slažemo se svi po tom pitanju. Osobno, smatram da je prekršeno pravo na rad, a poslodavcima pravo na obavljanje gospodarske djelatnosti. Ali ako se već u jednoj grani, trgovini, brani rad nedjeljom, neka onda ne radi itko osim hitnih službi – vojske, policije, bolnica i vatrogasaca. A nedjeljom normalno rade kladionice! One su valjda od životne važnost. Ovako je jedna od jačih gospodarskih grana u Hrvatskoj dovedena u neravnopravan položaj”, smatra Fućak.
U drugim državama, dodaje, zakoni se najprije donose pa se potom u njima traže rupe, dok se u Hrvatskoj donose zakoni s rupama. Stoga je, kaže, moguće da se i na benzinskim crpkama “prodaje kruh s mirisom oktana”.
“Jedan kolega ima trgovinu u Rijeci, a u blizini je benzinska crpka. Pa kaže, kao da ga zaje*avaju, nedjeljom red kupaca bude taman do vrata njegove trgovine. Oni rade, a on zatvoren. A u toj njegovoj trgovini rade on, njegova majka i sin. Imaju i zaposlenicu, ali ona nikad nije radila nedjeljom i blagdanom, uvijek bi netko iz obitelji radio. Oni žele raditi nedjeljom, a ne daju im”, govori nam Fućak.
“Kolega zatvorio trgovinu, sad razvozi kruh”
Mnogo njegovih kolega već je, zbog zabrane rada nedjeljom, bilo prisiljeno zatvoriti trgovine.
“Jedna gospođa je zatvorila i otišla u prijevremenu mirovinu. Jedan kolega sada razvozi kruh za pekara koji je njemu donedavno u trgovinu dostavljao kruh. Neki žele, a ne mogu zatvoriti trgovački obrt jer imaju dugovanja prema državnom proračunu, a usto im se generiraju nove obveze. Različite su priče, a uglavnom tužne. Situacija nije dobra”, napominje.
On još ne razmišlja o zatvaranju trgovine nakon više od tri desetljeća rada.
“Probat ću izgurati još neko vrijeme, a onda ću vidjeti kakvi će biti rezultati na kraju godine. Ovih šesanest nedjelja razvući ću preko ljeta jer tada mi je udarni dio godine. A nakon toga, tko zna…”, zaključio je Fućak uz teški uzdah.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu