Manifestacija pod nazivom Small & Medium Business Forum, namijenjena poticanju i promociji poslovanja malih i srednjih poduzeća i obrta u Hrvatskoj, održana je u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Jedan od ciljeva konferencije je podizanje društvene svijesti i svijesti potrošača o važnosti i kvaliteti roba i usluga malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, kao i poticanje šire društvene rasprave o njihovoj važnosti.

Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, konferenciju je otvorio isticanjem  kako Small & Medium Business Forum smatra centralnim događajem i krunom ovogodišnjih Poslovnih uzleta koji su se održali u ukupno 23 hrvatska grada. „Poslovne smo uzlete organizirali s ciljem edukacije i promocije malih i srednjih poduzetnika. Besplatnim edukacijama i seminarima omogućili smo podizanje stupnja znanja kako bi postali još konkurentniji na domaćem i stranom tržištu. Posvećeni smo malom i srednjem poduzetništvu jer je ono srž gospodarstva.“ Istaknuo je važnost malih poduzetnika zbog njihove šire društvene dimenzije, jer malo i srednje poduzetništvo ima 99 posto svih poslovnih subjekata i u njemu je zaposleno 65 posto ukupnog broja zaposlenih.

Za vrijeme financijske krize suočili smo se s manjom dostupnošću izvora za financiranje što je posebno opteretilo poduzetnike. Tu je HBOR bio na raspolaganju kao potpora pa se mogu pohvaliti značajnim financijskim ulaganjima u gospodarstvo. Marina Jus, članica Uprave HBOR-a, spomenula je najveće HBOR-ove dosadašnje doprinose, i najavila neke buduće korake.

„Za obnovu i razvitak je u prvih osam mjeseci namijenjeno 4 milijarde i 709 milijuna kuna  i takvo što snažno ukazuje na činjenicu da se događa promjena. Od 1240 projekata, 90 posto čine projekti iz malog i srednjeg poduzetništva. No, ovdje nije kraj, do kraja godine imat ćemo još bolje rezultate.“, istaknula je. Upozoreno je da se poduzetnici suočavaju s otežanim pristupom kapitalu, i da nedostaju instrumenti osiguranja. HBOR se može pohvaliti povojnim kreditiranjem, poticanjem razvoja tehnologije i inovacijama, posredništvom između europskih investicijskih fondova i korisnika sredstava. Poduzetnicima dodatno olakšavaju suradnju s bankama i leasing društvima.

„HBOR je odlukom Vlade prije deset dana postala centralnim mjestom za realizaciju Junckerova plana. Ulaganja u energetiku, istraživanja i razvoj, te obrazovanje i obnovljive izvore energije europska su budućnost. Mi ćemo u tome pomoći još boljom, još kvalitetnijom i još dostupnijom podrškom.“

PBZ, kao generalni pokrovitelj manifestacije Poslovnih uzleta, dokazao je da zaista vjeruju u poduzetnički stvaralački duh. Istaknuto je kako je Republika Hrvatska sada, nakon ulaska u NATO i Europsku Uniju, spremna za sljedeći cilj, a to je bolji životni standard.

„Bilježimo sve veći broj poduzeća i izvoznika, koji nisu orijentirani samo na užu regiju već i na europsko ali i svjetsko tržište. Prije osam godina započeli smo, uz suradnju s građanima, prvo s velikim pa s malim poduzećima. Zapravo, u našoj banci oni nisu ni srednji ni mali.“, rekao je Zoran Kureljušić, izvršni direktor Sektora za marketing malih i srednjih poduzeća PBZ-a.  PBZ raspolaže s 7,6 milijardi kuna kreditnog potencijala i sedam milijardi kuna depozita namijenih 50 tisuća aktivnih klijenata. Banka je prilagodila svoje proizvode i kanale poduzetništvu jer vjeruju kako će mali i srednji poduzetnici podići životni standard regije. 

Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, govorila je o gradskim i županijskim nastojanjima osnaživanja malog i srednjeg poduzetništva. Grad Zagreb i Zagrebačka županija mogu se pohvaliti prilično kvalitetnim brojkama. Naime, u odnosu na prošlu godinu zabilježeni su dojmljivi pomaci zbog odlične suradnje s partnerima, poduzetničkim centrom te razvojnom agencijom.

„Shvatili smo da Republiku Hrvatsku drže poduzetnici. Od 2014. godine broj poduzetnika se povećao, od čega je najveći broj upravo mikro – poduzetnika. To je rezultat partnerstva sa Zavodom za zapošljavanje i Plavog ureda grada Zagreba, koji zbog povećanja kapaciteta čak razmišlja o otvaranju novih lokacija u drugim dijelovima grada. U Zagrebu se nalazi jedna trećina svih poduzetnika, no kao metropola Zagreb bi trebao biti na usluzi svim ostalim gradovima i županijama.“, rekla je Jozić te istaknula kako Grad Zagreb ima njeguje suradnju s drugim županijama, jer su se odrekli zatvaranja u vlastite teritorijalne granice.

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije, rekao je da su obrtnici i poduzetnici, bez obzira na svoju veličinu, osnovica dobra poslovnog okruženja koje može Republiku Hrvatsku izvući iz krize.

„Zagrebačka županija brine o svojim gospodarstvima, a prema podacima FINE za 2014. svjedočimo značajan poslovni uzlet i poslovne rezultate", rekao je Jozić. Zagrebačka je županija druga u RH po ukupnom prihodu. Izvoz je povećan za 17,4 posto dok je prosjek RH 9,5 posto, i može se pohvaliti s 3,8 posto više zaposlenih kojima je povećana i neto plaća i neto dobit. Dobrim programima i projektima potpomognuti su i mali i srednji poduzetnici, pri čemu je najsvježiji primjer otvaranje Cesta sira zagrebačke regije. S mini – sirarima s područja grada i županije ostvarena je mogućnost prodaje njihovih proizvoda bez posrednika koji su im ranije ubirali dio profita, a takvo što idealno se uklapa u postojeće vinske ceste.

„S ovakvom ponudom možemo reći da se županija ponosi svojim gastro i enološkim turizmom. Na putu smo zadržavanja postojećih i u budućnosti otvaranja novih radnih mjesta“, zaključio je Kožić.

Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta, čestitao je Poslovnom dnevniku na odličnoj organizaciji i najavio da će i u naredne četiri godine podupirati aktivnosti ovog tipa. Kako je današnja manifestacija ipak u nogometnom tonu, tako je i ministar iskoristio sportsku terminologiju.

„I sam je Pierluigi Collina nekoć dijelio pravdu, dok danas dijeli savjete. Našem se ministarstvu također gleda rezultat i osjećaj publike jer smo na kraju jedne utakmice s više nego pozitivnim rezultatom. Treći kvartal 2015. bilježi tri posto rasta, a optimizam vlada među hrvatskim poduzetnicima.“

Rečeno je kako poduzetnici i obrtnici smatraju da će 2015. i 2016. godina biti gospodarski bolja, što je rezultat i osjećaj svih koji sudjeluju na tržištu.

„Na početku našeg puta postavili smo jasne ciljeve, odnosno strategiju s pet točaka. Prvo nam je bilo osigurati ekonomsku učinkovitost. Male tvrtke BDP-u već sada snažno doprinose, a do 2020. planiramo njihov doprinos uvećati za deset do 15 posto. Zatim, našim malim i srednjim poduzetnicima želimo olakšati pristup financiranju i omogućiti više izvora financiranja. Niže kamatne stope vrlo su važna stavka. Jedna od naših prvih rasprava bila je bankarski sustav jer nas je zanimalo zašto su u Republici Hrvatskoj kamatne stope veće nego u zemljama iz koje banke majke dolaze, a koje najčešće imaju jednako velika državna zaduženja kao mi.“

Ukazao je kako su u inozemstvu kamatne stope za tri do četiri posto niže i kako bi država trebala sudjelovati svojim zakonskim ograničenjima kako bi pomogla malom i srednjem poduzetništvu.

„Puno smo energije i truda uložili i u promociju. U posljednje se dvije godine otvorilo preko 35 tisuća tvrtki i osam tisuća obrta. Također, planiramo ulagati u edukaciju i razvoj poduzetničkih kompetencija kako bi Hrvatska ušla među top 50 zemalja svijeta“, rekao je Maras. Od mjera koje je ministarstvo implementiralo u svrhu podupiranja malog i srednjeg poduzetništva spomenuto je podizanje ljestvice kriterija za ulazak u sustav PDV-a s ranijih 85 tisuća na sadašnjih 230 tisuća. Jednako tako, granica je podignuta na tri milijuna kuna za one poduzetnike koji izdaju fakture čime je povećana likvidnost malih tvrtki, oni porez više ne moraju plaćati dok nisu naplatili fakture – što je ranije bio slučaj. Jednostavnim trgovačkim društvima i e –poslovanjem prije mjesec dana postalo je moguće otvoriti posao preko interneta, što ranije nije bilo moguće. Pod motom „što jednostavnije i dostupnije“ radilo se na osnaživanju hrvatskog gospodarstva. S obzirom da najmanja poduzeća još uvijek imaju problema s plaćanjem, Maras je najavio i još veće kazne za one koji ne plaćaju te je najavio i zabranu robne zamjene jer više ne živimo u srednjem vijeku. Važnost zaštite onih najmanjih na tržištu dokazana je smanjivanjem parafiskalnih nameta, a smanjena je i spomenička renta kao i vodni doprinosi.

Pri kraju svog izlaganja Maras se osvrnuo i na Komore i ispričao se što u ovom mandatu nije, ali da u sljedećem hoće, omogućio poduzetnicima da njihovo članstvo u Komori bude – fakultativno. „Radite i budite uspješni, Hrvatska je pravi mali div i to može biti i u gospodarstvu“, završio je spomenuvši još Orbico i Agrokor kao primjer velikih uspješnih kompanija u nevelikoj državi.