Vlada je na telefonskoj sjednici odlučila zadržati ograničenje maksimalne cijene goriva za sve crpke osim onih na autocestama i u idućih 14 dana. Cijene benzina i dizela time će iduća dva tjedna ostati iste; 13,50 kuna za eurosuper 95 i 13,08 kuna za dizel, a prethodnu odluku Vada je samo nadogradila novom kojom ograničava i veleprodajnu cijenu po kojoj najveći igrači na tržištu iduća dva tjedna isporučivati gorivo malim distributerima. Time bi u odnosu na njih veliki, u prvom redu Ina, trebali preuzeti dio tereta ublažavanja rasta cijena. Vezano uz fiksiranje veleprodajnh cijena ministar gospodarstva Davor Filipović nije iznosio brojke, ali Udrugu malih distributera na čelu s njezinim predsjednikom Armandom Miljavcem ta odluka ipak nije odobrovoljila. Poslovanje im je kažu neodrživo i “sigurno će ići u zatvaranje postaja, što znači ugrozu egzistencije za gotovo tisuću obitelji”. Upozoravaju da bi Vladine mjere mogle izazvati i nestašice goriva, što nikako ne bi bilo dobro u vrijeme turističke sezone.

‘Neprihvatljivo i neodrživo’

Fiksiranje veleprodajne cijene na način da sa svim javnim davanjima ne mogu iznositi više od krajnje maloprodajne cijene propisane Uredbom za maloprodajna mjesta izvan autocesta podrazumijeva da će mali distributeri gorivo kupovati i prodavati po istoj cijeni, objašnjavaju u Udruzi. “Za nas to znači daljnje gubitke jer nisu ukalkulirani naši troškovi, ponajprije prijevoza goriva. Ukratko, to je za nas neprihvatljivo i neodrživo”, poručuje Miljavac.

Filipović pak tvrdi da im u protekla dva tjedna Ina nije povećavala veleprodajnu cijenu, a za to vrijeme uglavnom su zapravo prodavali zalihe pa “možemo govoriti eventualno o tome da nisu zaradili onoliko koliko su mislili”. Naveo je i kako u okviru malih distributera naftnih derivatima posluje 40 subjekata koji su lani ostvarili ukupan prihod od prodaje od gotovo 3,5 milijarde kuna, uz 133 milijuna kuna dobiti. “Jednako uspješno poslovali su i godinu prije. Ukratko, u delikatnoj situaciji u kojoj se nalazimo sve to treba kontekstualizirati”, ističe ministar podsjećajući da bi bez intervencije Vlade cijena dizela danas bila iznad 16 kuna.

Miljavac na to odgovara da za razdoblje od 7. do 20 lipnja za 50-ak članova Udruge ukupni gubitak za cjenovno regulirane kategorije goriva iznosio 5,8 milijuna kuna, a “minusa” za razdoblje protekla dva tjedna procjenjuje na 16,5 milijuna. U vezi s lanjskim poslovanjem kaže da su ukupni prihodi 50-ak članova Udruge iznosili dvije milijarde kuna, uz troškove veće od 1,9 milijardi.

Sve u svemu, u Udruzi zagovaraju reguliranje cijena goriva sukladno tržišnim kretanjima, a već su spominjali opciju da povećane proračunske prihode Vlada onda iskoristi za pomoć socijalno ugroženim građanima kroz npr. vaučere.

Neoporezivi dohoci

Dio stručne javnosti tako je skloniji amortiziranju cijena kroz smanjenje trošarina i PDV-a, a neki ekonomisti, među kojima i bivši SDP-ov ministar financija Boris Lalovac, mišljenja su da situacija s inflacijom općenito samo dodatno nameće i potrebu za povećanjem iznosa neoporezivog dohotka s 4000 na 5000 kuna.

Iz Vlade zasad o širim zahvatima u porezni sustav ne govore, a u vezi s trošarinama podsjetili su kako je prostor za spuštanje do minimalno propisanih trošarina na razini EU prilično ograničen (20-ak lipa za dizel i 40 za benzin). Snižene stope PDV-a pak europske direktive uopće ne predviđaju. To ne bi moralo biti uklesano u kamen, razne se direktive mijenjaju, no u EK to, čini se, nije u interesu jer inzistira na ubrzanoj zelenoj tranziciji, što dotiče sve članice bloka iako je razlika u razini dohodaka građana naslabijih i najbogatijih članica i tri-četiri puta.