”Svjesni smo da vladaju brojne predrasude u društvu koje su onemogućavale razvoj ove djelatnosti. Vjerujem da će zakon doprinijeti boljoj percepciji i legitimiranju lobiranja kao uobičajene demokratske prakse. Dodatni elementi bit će registar lobista i godišnja izvješća koji demistificiraju posao lobista i sve što oni rade”, rekao je Malenica predstavljajući saborskim zastupnicima prijedlog zakona.

Registar lobista koji se uspostavlja novim zakonomi vodit će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. U njega će biti upisani konzultanti koji se bave lobiranjem, zatim lobisti koji lobiraju u ime poslodavca kod kojeg su zaposleni ili lobisti koji predstavljaju profesionalna, gospodarska i interesna udruženja, nevladine udruge i organizacije civilnog društva

Prema procjenama ministarstva, u Hrvatskoj ima oko 100 lobista, a zbog novih nadležnosti očekuju se i nova zapošljavanja u Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, dodao je ministar Malenica.

”Mi smo razgovarali s Povjerenstvom, naravno podrazumijeva se da oni osnaže svoje administrativne kapacitete da mogu voditi registar lobista i sve aktivnosti vezane za prikupljanje i analizu godišnjih izvješća”, kazao je ministar u odgovoru na upit HDZ-ovog zastupnika Mladena Karlića.

Osim lobista, zakon definira i tko su lobirane osobe, to su dužnosnici, posebni savjetnici i druge osobe zaposlene u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti, tijelima državne uprave i tijelima jedinica lokalne samouprave koja su nadležna za javno odlučivanje.

Međutim, javna poduzeća, poput HEP-a ili HŽ-a, nisu obuhvaćena ovim zakonom, odgovorio je ministar na pitanje zastupnika Damira Bajsa (Fokus i Reformisti).

Lobisti dužni raditi godišnja izvješća

Lobisti su dužni raditi godišnja izvješća u kojima moraju navesti s kime su se sve sastali i koje su interese zagovorili kod lobiranih osoba.

”Lobist ne smije dati pogrešne ili obmanjujuće informacije niti pribjegavati nedopuštenom pritisku. On ne smije poticati na kršenje propisa, pravila i standarda ponašanje te mu je zabranjeno nuđenje određenih darova ili bilo kakve materijalne koristi”, naglasio je Malenica razdvajajući dopuštene od nedopuštenih aktivnosti lobista.

Oporba – potreban je ovakav zakon

Oporbeni zastupnici poručuje da je Hrvatskoj potreban ovakav zakon, koji do sada ne postoji u Hrvatskoj,  jer će pridonijeti većoj transparentnosti prilikom donošenja odluka, ali, napominju potrebne su određene nadopune.

”Potrebno je precizno navesti lobirane osobe. Zašto lobisti nemaju obvezu navesti ih u godišnjem izvješću?”, pitao je zastupnik Davor Dretar (Domovinski pokret), na što je ministar odgovorio da će takva odredba biti propisana podzakonskim aktom.

”Zakon je fokusiran na registar lobista, na izvještaje koje trebaju pripremiti, a trebao bi biti na onima kod kojih se zagovara, na onima koji na kraju donose odluke”, kazala je Dalija Orešković (Klub Centra, Glasa i Stranke s imenom i prezimenom).

Zastupnica Sanja Radolović (SDP) također smatra da se lobirane osobe ne spominju dovoljno u zakonskom tekstu. ”Pohvaljujemo činjenicu da će se napokon pokušati odvojiti trgovinu utjecajem od zakonitog lobiranja. Međutim, iz ovog prijedloga zakona uopće nije jasno u kojoj će mjeri podaci iz registra biti dostupni javnosti”, rekla je.

Ukazala je i kako predloženim zakonom dužnosnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti nisu obvezni podnositi izvještaje o sastancima s lobistima već je dovoljno da se ponašaju u skladu s kodeksom ponašanja državnih dužnosnika. „To je diskutabilno područje kako će državni dužnosnik paziti da sebe ili druge ne dovedu u sukob interesa jer tanka je granica između lobiranja i trgovanja utjecajem”, ocijenila je.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) naglasila je kako u demokratskim društvima preduvjet za raspoznavanje korupcije od lobiranja je transparentnost čitavog procesa i snažan sustav regulacije lobiranja. U tom smislu, smatra, resorna ministarstva trebala bi na svojim mrežnim stranicama objavljivati sastav radnih skupina za izradu propisa.

Slično misli i Jelena Miloš (Možemo!). “Nas zanima tko su ljudi u radnim skupinama za izradu zakona, primjerice tko je kreirao lex Agrokor ili Zakon o izbornim jedinicama”, rekla je. Osim toga, dodala je, zanima nas transparentnost djelovanja onih na političkim pozicijama odlučivanja. Zakon bi trebao propisivati i registar stranaka u koji bi dužnosnici unosili s kime su se i na koju temu sastajali, te obvezu objave zapisnika s tih sastanaka, poručila je  Miloš.

Podršku zakonu najavio je Klub HDZ-a. Zastupnik Nikola Mažar naglasio je da se zakonom ”smanjuje siva zone komunikacije, kada se lobiranje vršilo izvaninstitucionalno kako bi se moglo možebitno tražiti i dobivati mito”, rekao je.