Nakon Agregata biološkog minimuma HE Lešće, u lipnju 2015. planira se završetak izgradnje i ishođenje statusa povlaštenog proizvođača električne energije te uključenje u sustav poticaja za MHE Prančevići, a u studenom 2016. i za MHE Peruča,  kao i  rekonstrukcija i uključenje u sustav poticaja postojećih malih hidroelektrana (do 10 MW) HEP Proizvodnje raspoređenih u 14 proizvodnih objekata s 23 proizvodne jedinice, približne ukupne snage 40 MW.

Sve veće korištenje obnovljivih izvora energije trend je u svjetskoj energetici, nametnut ponajprije povećanjem cijena nafte i naftnih derivata, ali i mjerama za ublažavanje klimatskih promjena. Slijedeći načela Europske unije, koja je predvodnik u naporima za očuvanje okoliša, Republika Hrvatska je kao njena članica prihvatila poznato načelo 20:20:20 (povećanje udjela obnovljivih izvora; povećanje energetske učinkovitosti; smanjenje emisija CO2) do 2020. godine. Zahvaljujući udjelu hidroelektrana u proizvodnoj strukturi hrvatskog elektroenergetskog sustava većem od 50 posto, Hrvatska je u uvjetima dobrih hidroloških okolnosti među vodećim zemljama u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. HEP Proizvodnja planira izgradnju novih hidroelektrana te rekonstrukciju postojećih, čime će povećati udjel u proizvodnji električne energije iz takvih obnovljivih izvora.

Prema novom Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i i kogeneracije (NN 113/13 i NN 151/13), osim novih hidroelektrana, i revitalizirane hidroelektrane pod određenim uvjetima mogu steći status povlaštenog proizvođača i uključiti se u sustav poticaja, neovisno o instaliranoj snazi.  Za nove i postojeće hidroelektrane i kogeneracije, HEP Proizvodnja će ishoditi status povlaštenog proizvođača u smislu angažiranja raspoloživih proizvodnih kapaciteta, a za pojedine hidroelektrane i male hidroelektrane ishoditi i pravo na poticajnu cijenu za električnu energiju u njima proizvedenu. Prvi projekt za koji je HEP Proizvodnja stekla status povlaštenog proizvođača električne energije je Agregat biološkog minimuma HE Lešće, a time i pravo na poticajnu cijenu električne energije isporučene iz tog postrojenja u elektroenergetsku mrežu. 

Optimalno iskoristiti vode Cetine
Za optimalno korištenje vode biološkog minimuma rijeke Cetine, predviđena su dva nova proizvodna objekta: MHE Prančevići (1,15 MW) i MHE Peruća (2,6 MW). Izgradnja MHE Prančevići, derivacijskog postrojenja na rijeci Cetini, instalirane snage 1,15 MW i moguće godišnje proizvodnje od 9 GWh, započela je krajem prošle godine. Planirano trajanje izgradnje je 20 mjeseci. Zamisao o izgradnji MHE Prančevići temelji se na iskorištenju hidropotencijala biološkog minimuma koji se, sukladno vodopravnim uvjetima HE Zakučac, stalno ispušta iz akumulacijskog bazena Prančevići u prirodno korito rijeke Cetine. Temeljna koncepcija tehničkog rješenja je izgradnja male hidroelektrane na desnoj obali sa zahvatom iz postojeće akumulacije, tlačnim cjevovodom i strojarnicom, smještenom otprilike 90 metara od brane Prančevići. Maksimalni protok koji će ispuštati, odnosno iskorištavati u MHE Prančevići, iznosit će 6,00 m3/s i neće utjecati na proizvodnju HE Zakučac. Za slučaj prekida rada MHE Prančevići, vode biološkog minimuma će se ispuštati, kao i do sada, kroz postojeću cijev i temeljni ispust. 

Puštanje u pogon u lipnju 2015. 
Pripreme za izgradnju MHE Prančevići započele su još 2000. godine. Rješenjem Ministarstva gospodarstva od 8. svibnja 2012. godine izdano je Energetsko odobrenje za MHE Prančevići te je upisana u registar proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora (status povlaštenog proizvođača).  Sa zajednicom ponuditelja KONČAR -Inženjering za energetiku i transport i KONČAR Elektronika i informatika d.d. 30. rujna 2013. godine potpisan je Ugovor o izvođenju radova i u lipnju 2015. planira se njeno puštanje u pogon. Nakon izgradnje MHE Prančevići, nizvodno od brane će voda biti kvalitetnija nego do sada, jer je zahvat podignut otprilike 13 metara, u odnosu na dno temeljnog ispusta.  Zahvatna građevina predviđena je u desnom boku akumulacije, neposredno uz ulaznu građevinu lijevog dovodnog tunela, a u strojarnici će biti instalirana jedna proizvodna jedinica, koju čine Francis turbina s horizontalnim vratilom i sinkroni generator. Rasklopno postrojenje 10 kV u elektrani, zajedno s priključnim kabelskim vodovima, osiguravat će prijenos električne energije iz generatora biološkog minimuma u distribucijsku mrežu 10 kV.  

Automatsko vođenje proizvodnje
Malu hidroelektranu Prančevići valja promatrati kao sastavni dio brane Prančevići i HE Zakučac i to kao dio temeljnog ispusta brane (ispuštanje biološkog minimuma). Bit će bez stalne posade, a proizvodnja će se voditi daljinski i automatski u okviru programskih funkcija raspodijeljenih u procesnim stanicama HE Zakučac, brane Prančevići i MHE Prančevići. Sustav predviđa daljinsko automatsko upravljanje i nadzor kao temeljni način rada, što treba omogućiti s brane Prančevići iz upravljačnice HE Zakučac i iz Centra sliva rijeke Cetine ili bilo kojeg drugog nadređenog centra vođenja. Sukladno zahtjevima iz Lokacijske dozvole, između ostaloga će se mjeriti i kvaliteta vode Cetine u jezeru Prančevići i nizvodno od brane, u Čikotinoj lađi, i to ponajprije tijekom i nakon izgradnje, te spriječiti izlijevanje otpadnih voda u Cetinu, a oborinske vode ispuštat će se preko mastolova. 

Oko 40 MW snage malih hidroelektrana 
Rekonstrukcijom postojećih malih hidroelektrana (do 10 MW) HEP Proizvodnja može steći status povlaštenog proizvođača električne energije za kapacitete snage približno 40 MW, raspoređene u 14 proizvodnih objekata s 23 proizvodne jedinice.Ove godine planira se završtak ugradnje zamjenskog Agregata biološkog minimuma HE Varaždin (635 kW), a u tijeku su pripreme za rekonstrukciju CHE Fužine (6 MW) i HE Zeleni Vir (3 MW). Tim zahvatima će se povećati instalirana snaga, učinkovitost te pogonska spremnost starijih hidroelektrana. Tijekom ove godine započet će pripreme (ispitivanje isplativosti rekonstrukcije i veličina zahvata) za HE Kraljevac, HE Golubić, HE Krčić, HE Jaruga, HE Zavrelje, ABM HE Čakovec i CHE Lepenica. Izgradnjom novih i revitalizacijom starijih hidroelektrana te ishođenjem statusa povlaštenog proizvođača i uključenjem u sustav poticaja, povećat će se udjel obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji  te sigurnost opskrbe domicilnih kupaca, osobito u otežanim vremenskim okolnostima. 

Đurđa Sušec/HEP