Potpore za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u 2019. godini koristile su 8.723 osobe, a u sklopu mjere lani je ukupno isplaćeno 446 milijuna kuna, podaci su HZZ-a.

Potpore za samozapošljavanje, koje se financiraju iz državnog proračuna, Europskog socijalnog fonda i Inicijative za zapošljavanje mladih, dio su mjera aktivne politike zapošljavanja HZZ-a.

Bespovratne potpore se mogu dodijeliti za otvaranje paušalnog obrta, “običnog” obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao i za zadrugu.

Samozapošljavanje

Mjera HZZ-a i kao poticaj razvoju poduzetništva

Od 2010. do kraja 2019. godine u svrhu poticanja samozapošljavanja dodijeljeno je ukupno 1,25 milijardi kuna, pri čemu su bile uključene 32.793 osobe, stoji u odgovoru HZZ-a na upit Hine.

Najčešće djelatnosti u kojima je dodijeljena potpora za samozapošljavanje u 2019. godini su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, zatim građevinarstvo, prerađivačka industrija, informacije i komunikacije, kao i ostale uslužne djelatnosti u koje primjerice spadaju frizerski saloni i saloni za uljepšavanje, djelatnosti za njegu i održavanje tijela, popravak računala i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo, pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda, popravak namještaja i pokućstva i slično.

Lani su maksimalna sredstva koja se od HZZ-a mogu dobiti za samozapošljavanje iznosila do 70 tisuća kuna, uz mogućnost isplate dodatnih 15 tisuća kuna u slučaju korištenja mjere stručnog osposobljavanja ili osposobljavanja na radnom mjestu.

ZAPOŠLJAVANJE U HRVATSKOJ

Ukida se stručno osposobljavanje, uvode se tri vrste potpora za samozapošljavanje

Postojala je i mogućnost udruživanja, do maksimalno pet osoba, pri čemu je svaka osoba mogla ostvariti potporu u iznosu do 55 tisuća kuna.

Ove godine iznos potpore iznosi do 100 tisuća kuna, ovisno i o području u kojem osoba ima prebivalište i otvara poslovni subjekt, dok u slučaju korištenja mjere osposobljavanja na radnom mjestu, postoji mogućnost dodatne isplate 10 tisuća kuna.

Ako se više nezaposlenih udruži u isti poslovni subjekt, samo jednoj osobi može biti dodijeljen maksimalni iznos potpore dok drugi suosnivači mogu ostvariti potporu u najvišem iznosu do 55 tisuća kuna.

Nužna izrada poslovnog plana

Pojedinac koji od HZZ-a želi dobiti potporu za samozapošljavanje između ostalog mora izraditi poslovni plan iz kojeg je razvidno da je poslovna ideja održiva.

Potpora je usmjerena na troškove otvaranja i rada poslovnog subjekta koji se prikazuju u troškovniku dostavljenom uz poslovni plan. Taj troškovnik podrazumijeva troškove vezane uz registraciju poslovnog subjekta i sredstva povezana s obavljanjem djelatnosti, poput nabave opreme, zakupa poslovnog prostora i obveznih doprinosa za 11 mjeseci poslovanja.

Kada je riječ o dodjeljivanju potpora za udruživanje u pravne subjekte, ovisno o njihovoj vrsti razlikuje se moguć broj sufinanciranih osoba.

Tako u obrtima i slobodnim djelatnostima potporu mogu ostvariti najviše dvije osobe, to jest suvlasnika, u trgovačkim društvima najviše četiri osobe, a u zadrugama najviše pet osoba.

Korisnik potpore po obavijesti HZZ-a o pozitivnoj ocjeni svog zahtjeva najkasnije u roku od 30 dana mora dostaviti dokaze o registraciji djelatnosti i prijavi radnog odnosa u punom radnom vremenu u najmanjem trajanju od 12 mjeseci.

Nadalje, najkasnije do zadnjeg dana ugovornog razdoblja treba dostaviti dokaze o utrošku ukupno isplaćenih sredstava sukladno troškovniku dostavljenom uz poslovni plan, dok najkasnije 30 dana od isteka ugovornog razdoblja, mora dostaviti potvrdu porezne uprave o stanju nepodmirenih obveza po osnovi javnih davanja bez iskazanih dugovanja po osnovi doprinosa.

Od ukupno isplaćenog iznosa potpore, korisnik mora vratiti onaj dio sredstava za koja nisu dostavljeni dokazi o namjenskom utrošku potpore prema odobrenom troškovniku ili, pak ako dokazi nisu prihvatljivi, kažu iz HZZ-a.

U slučaju zatvaranja poslovnog subjekta i odjave iz radnog odnosa prije isteka ugovorne obaveze, prijave na nepuno radno vrijeme ili dostave dokaza o utrošku sredstava izvan propisanog roka te dostave dokaza koji nisu usklađeni s troškovnikom, korisnik vraća sva isplaćena sredstva uvećana za zakonsku zateznu kamatu.

Zbog određenih nepravilnosti i nepoštivanja ugovornih obveza utvrđenih revizijom u razdoblju od 2010. do 2019. godine, HZZ-a je evidentirao djelomičan ili cjelokupan povrat sredstava kod ukupno 2.063 sklopljena ugovora o potporama, kažu iz HZZ-a.

Iz HZZ-a poručuju da će se mjere aktivne politike zapošljavanja kao institut integracije na tržište rada i zaposlenost razvijati u skladu s potrebama i razvojem gospodarstva, obrazovanja i tržišta rada.

“Zavod prati i analizira kretanja u gospodarstvu i tržištu rada te u skladu s tim razvija mjere uključujući u to i ponudu radne snage prvenstveno nezaposlenih i neaktivnih osoba”, kažu iz Zavoda.