S nedavnom uplatom dodatnih 700 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska je na točno pola puta provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Na toj polovici puta možemo se pohvaliti vrlo dobrom dinamikom uplate novca jer smo po tom pitanju najbolji u Europi.

Do sada nam je, naime, kroz predujam i tri tranše ukupno isplaćeno nešto više od 2,9 milijarde eura, što je više od polovice ukupno alociranih 5,8 milijardi. U ispunjavanju svojih obaveza – reformi na koje smo se obvezali da bi mogli provesti sve zacrtano u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, a na temelju kojih i osiguravamo isplatu – jako smo dobri.

No, provedba, odnosno dio ulaganja “šteka” te je vrlo upitno hoćemo li sve projekte uspjeti realizirati do zadanih rokova, što je kolovoz 2026., upozoravaju stručnjaci za EU fondove.

Ili realokacije ili…
“Dio planiranih reformi je odrađen, kao i dio investicija. No, postoje određene investicije, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru koje još nisu ugovorene ili postoje problemi s kašnjenjima u provedbi samih investicija, odnosno projekata, i tu ćemo potencijalno biti u problemu ako EK ne odluči produžiti trajanje programskog razdoblja i nakon kraja kolovoza 2023.”, upozorava Ariana Vela, direktorica Avelanta i jedna od najboljih stručnjakinja za europske fondove. Dodaje pritom da očekuje da će se raditi ili realokacije na razini programa u cilju iskorištenja cijele alokacije ili će doći do produženja trajanja programskog razdoblja.

Da sve nećemo stići potrošiti, a time i realizirati sve planirane projekte, upozorava i Natalia Zielinska, direktorica Euro Grant Konzaltinga te predsjednica Udruge profesionalaca za fondove Europske unije pri HUP-u.

“Izrazito zabrinjava nedostatak odluka o financiranju i ugovora za projekte u turizmu koji zahtijevaju dugotrajne postupke nabava, a i sam je proces izgradnje često rizičan. Budući da još uvijek nemamo ugovore, a kod javnog sektora niti odluke, bojim se da ova ulaganja nije izvedivo završiti do lipnja 2026. godine”, ističe Zielinska.

Naime, objašnjava, problemi su počeli već kod objave poziva za komercijalizaciju inovacija, a koji je zbog, navodnog korištenja botova i prigovora poduzetnika, poništio bivši ministar gospodarstva Davor Filipović. Tada i kreće raspisivanje poziva po modelu privremenog otvorenog poziva, a koji se do tog fijaska u Hrvatskoj gotovo uopće nije koristio.

Glavne modifikacije NPOO-a odnose se na povećanje ambicije postojećih ulaganja, među ostalim i u obnovi oštećenih zgrada/S. Strukić/PIXSELL

Iako bolji, jer ocjenjuje kvalitetu projekata, a ne brzinu prsta, u praksi je, zbog nedostatka ljudskih kapaciteta, otvorio nove probleme. Zbog promjene modela, natječaj komercijalizacija inovacija “težak” 50 milijuna eura, odgođen je, a time je odgođeno i ugovaranje projekata. Također, ističe, Zielinska, rezultate poziva za novoosnovana poduzeća koja razvijaju inovacije, “teškog” 18 milijuna eura, čekali su više od godinu dana.

Usto, zbog izmjena u pozivu za energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, vrijednog čak 252 milijuna eura, dodijeljeno je manje od pola namijenjenog novca. Pritom natječaj za preostalih 150 milijuna eura još nije niti raspisan. I to nisu sve anomalije objave i provedbe poziva iz NPOO-a.

“Također, natječaj za zelenu i digitalno transformaciju u turizmu pokazao se izazovnim. Unatoč tome što je završio početkom ožujka ove godine potpisano je tek nekoliko ugovora. Za sličan poziv u javnom sektoru, pak, do danas nismo dobili nit jednu odluku o financiranju. Očito smo došli do uskih grla. O tome svjedoči i činjenica da više puta najavljivani poziv za digitalnu transformaciju kreativnih industrija još uvijek nije objavljen”, ističe Zielinska.

Svi nedostaci, dodaje Vela, na koje su konzultanti upozoravali u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova, sada se ponavljaju. “Poznato je da je većina naših prigovora bila usmjerena na kašnjenja, nepoštovanje rokova i pretjerano opterećenje birokracijom umjesto rezultatima. Takvu praksu smo, nažalost, prenijeli i u NPOO pa se sada, na razini projekata, više bavimo kompleksnim procedurama i papirologijom, nego samim projektima i rezultatima koje bi oni trebali proizvesti”, upozorava Vela.

Nužan model
Opasku da probleme stvara i model privremenog otvorenog poziva iskusna i priznata konzultantica Zielinska opovrgava. Objašnjava da je model nužan u uvjetima u kojima ne postoje indikativni planovi raspisivanja natječaja. “Ako imamo nedostatak informacija i nedostatak alokacije dovodimo prijavitelje do utrke s vremenom te pripremu “na brzaka” manje kvalitetnih projekata. No, privremeni otvoreni poziv ne usporava proces provedbe natječaja. Usporava ga proces prigovora. Također, zbog činjenica da proces evaluacije traje čak godinu dana postavlja se pitanje je li problem u modalitetu ili kapacitetima provedbenih tijela”, upozorava.

Imaju li dovoljno kapaciteta, odnosno ljudskih resursa, za evaluaciju projekata pitali smo i Ministarstvo financija, no to su pitanje odlučili ignorirati. Činjenica da evaluacija projekata iz određenih poziva, posebno onih namijenjenim poduzetnicima, zna trajati i godinu dana, govori u prilog tome da su upravo kapaciteti državi trenutno veliki problem. A sve to otvara jedan novi problem – onaj kašnjenja raspisivanja natječaja iz Višegodišnjeg financijskog okvira (2021.-2027.), a u okviru kojega na raspolaganju imamo nikada više novca – 25 milijardi eura.

“Do sada je otvoren samo jedan poziv iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija dok su druge države članice na skoro 50 posto ugovorene alokacije”, upozorava Zielinska. Brige Vele i Zielinske ne dijele u Ministarstvu financija. Sve, kažu, odlično napreduje.

“U pogledu provedbe NPOO-a Hrvatska je jedna od najuspješnijih država članica EU. Do sada je uspješno ispunjeno svih 104 reformi i investicija (100% ispunjenje) te je Hrvatskoj isplaćeno više od 2,9 milijardi eura za provedbu reformi i ulaganja definiranih NPOO-om.

Naime, isplatom treće rate u iznosu od 700 milijuna eura, na temelju 45 uspješno provedenih reformskih i investicijskih pokazatelja, Hrvatska je postala prva zemlja u EU koja je premašila 50 posto uplata u odnosu na raspoloživa sredstva”, ističu iz Ministarstva financija. Napominju pritom da je iz NPOO-a do sada objavljen čak 331 natječaj, poziv i nabava u vrijednosti 4,2 milijarde eura.

Istovremeno se užurbano provode aktivnosti koje bi trebale dovesti do isplate četvrte tranše. Zahtjev za plaćanje Europskoj komisiji, kažu iz Ministarstva financija, planiraju podnijeti već tijekom ovoga mjeseca i to “na temelju 16 ispunjenih reformskih i investicijskih pokazatelja”. Napominju i da je 8. prosinca odobren Dodatak NPOO-u.

Tim je dodatkom opet malo promijenjen iznos koji nam stoji na raspolaganju (inicijalno je iznosio 6,3 milijarde bespovratnog novca te 3,6 milijarde u zajmovima). Ukupno nam je sada na raspolaganju, kažu iz Ministarstva financija, 10,04 milijardi, od čega 5,8 milijardi bespovratnog novca, a 4,2 milijardi eura za zajmove.

“Glavne modifikacije NPOO-a odnose se na povećanje ambicije postojećih ulaganja”, ističu. A te su ambicije usmjerene na pojačano ulaganje u obrazovnu infrastrukturu kako bi sve škole mogle provoditi jednosmjensku nastavu, na obnovu potresom oštećenih zgrada i energetsku obnovu. Veća će ulaganja biti usmjerena i u unapređenje upravljanja vodama, a iz NPOO-a će biti financirano i povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku.

Više novca bit će usmjereno i u jačanje prijenosnih i distribucijskih kapaciteta elektroenergetskog sustava, kao i u nove reforme u području poslovnog okruženja kojima je cilj poboljšati funkcioniranje tržišta kapitala, potaknuti održive financije u Hrvatskoj te ojačati ulogu financijskog sektora u zelenoj tranziciji.

Sva bi ova ulaganja, od kojih se najveći dio (40 posto) odnosi na aktivnosti koje će pridonijeti klimatskoj neutralnosti, digitalizaciji (20 posto) te energetskoj učinkovitosti i neovisnosti, domaće gospodarstvo trebala učiniti otpornijim na buduće krize. No, hoće li?

“Strateški gledamo pozivi iz NPOO-a umjereni su na investicije u primjenu digitalnih i zelenih rješenja, što poduzetnicima nameće jednu novu paradigmu. Odmičemo se od koncepta širenja proizvodnih kapaciteta prema istraživanju, razvoju vlastitih proizvoda te inovativnih procesa. U tom su kontekstu NPOO pozivi važan alat modernizacije hrvatskog poduzetništva”, ističe konzultantica i stručnjakinja za europske fondove Zielinska. Vela pak, smatra da nije realno očekivati suštinsku rekonstrukciju domaćeg gospodarstva.

“Moguće je napraviti određene pomake i oni se rade, ali nećemo se zavaravati da ćemo do kraja kolovoza 2026. imati otporno gospodarstvo koje je spremno na sve krize. U posljednjih nekoliko godina suočeni smo s nizom disrupcija koje su imale veliki negativni utjecaj ne samo na hrvatsko, nego i globalno gospodarstvo. Hrvatska u svojoj prilagodbi nije dovoljno agilna i jako je ovisna o EU resursima, posebice u pogledu iznosa koje dobivamo na raspolaganje iz EU fondova.

Oni nam pomažu u određenom smislu i osiguravaju da riješimo neke probleme koje imamo, ali suštinski pomak će se dogoditi kad smanjimo korupciju, reformiramo javnu upravu i zdravstvo i, u konačnici, shvatimo da moramo raditi pošteno i ne gledati svatko svoj partikularni interes. Samo tako možemo ići naprijed”, ističe