Analiza Instituta za javne financije o zapošljavanju u lokalnoj samoupravi, iznesena u HUP novostima (Poslovni dnevnik) od 31. listopada, u tekstu glavnoga ravnatelja HUP-a Davora Majetića "Pet do dvanaest: Četiri godine poslije", podigla je puno prašine.

Na taj tekst reagirali su iz Udruge gradova zbog, kako su istaknuli, 'pogrešnih zaključaka i nepoznavanja sadržaja evidencija na kojima je temeljena analiza'. Njihovu reakciju možete pročitati ovdje.

Odgovor na potonju reakciju Obersnela, predsjednika Udruge gradova, Poslovnom dnevniku poslali su iz HUP-a. Potpisnik reakcije je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, čiju poruku prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Pažljivim čitanjem pisane reakcije predsjednika Udruge gradova, gospodina Vojka Obersnela na tekst objavljen u Poslovnom dnevniku od 6. studenoga (pod naslovom "Pet do dvanaest: četiri godine poslije"), pronašao sam  mnoštvo odgovora na moje dosadašnje dileme oko povećanja zapošljavanja u lokalnim jedinicama. Podatke koje iznosi gospodin Obersnel, a kojima potkrepljuje način povećanja broja zaposlenih na lokalnoj razini, ocjenjujem vrlo vrijednim i korisnim. Ti podaci i prateće tumačenje smanjuju enigmu o rješavanju nezaposlenosti na hrvatski način. 

Zahvaljujem gospodinu Obersnelu koji je na vrlo otvoren i hrabar način progovorio o ovoj temi koja je vrlo zanimljiva i izrazito važna. Ovi su odgovori i podaci u spomenutoj reakciji veliki doprinos glavnoj tezi teksta na kojeg se osvrće gospodin Obersnel. Naime, glavna je teza da je javna potrošnja u Hrvatskoj pregolema, da ona opterećuje hrvatsko gospodarstvo i kao takva našu ponudu čini manje konkurentnom. Uvjeren sam da će se gospodin Obersnel složiti s mojom tvrdnjom kako je neodrživ postojeći sustav teritorijalnog ustroja i lokalne organizacije države. Možda će se sa mnom složiti i u tvrdnji da je prilično nategnut i postojeći način financiranja lokalnih jedinica. Uopće ne sumnjam da je u ovim vremenima vrlo teško i gradonačelnicima i načelnicima općina, kao i županima. Punjenje budžeta sve je slabije, a izbori su na samom pragu. A zamislite kako li je tek nama u gospodarstvu koji punimo te iste proračune koji su sve tanji?! E, ono što u tekstu stoji i što i sada ponavljam jest da je sa stanovišta realnog gospodarstva neprihvatljivo i ekonomski nepodnošljivo da se u četiri godine izgubi 130.000 radnih mjesta u realnom sektoru, a da se u javnom sektoru (na svim razinama) istovremeno poveća broj zaposlenih. Može to zapošljavanje biti temeljeno i na stotine različitih i novih propisa i zakona, ali je računica jednostavna: država/javna uprava nam je preskupa, loše organizirana i neefikasna.

To je problem na kojeg je HUP upozorio još prije četiri godine, tražio od nositelja izvršne vlasti da se vrlo ozbiljno uhvate ukoštac s nadolazećom krizom u čemu je smanjenje javne potrošnje (na svim razinama) važan preduvjet.

Što se tiče osporavanja dijela nalaza analize Instituta za javne financije, taj dio prepuštamo međusobnoj komunikaciji autora i Udruge gradova. Naš je doprinos isključivo usmjeren na glavnu tezu: smanjite nam  trošak nameta na svim razinama da lakše preživimo krizu. Ovako nam je vrlo teško i sve manje će nas moći izdržati ovakav teret na leđima. Ma koliko to zapošljavanje u javnom sektoru bilo po pravilnicima, propisima i zakonima koje utvrđuju predstavnička tijela središnje i lokalnih vlasti.