Iako bi u zimskim mjesecima svojom ponudom bez problema mogli privući goste, bilo na romantične vikende ili poslovne skupove, Villa Dubrovnik jedan je od dubrovačkih luksuznih hotela koji još uvijek rade sezonski, jer je Grad zimi još uvijek teško dostupan. O tome kako je razvijati luksuzan proizvod u destinaciji koja ljeti trpi mase turista s kruzera, uz bujanje apartmana i sharing ekonomije, te politiku države koja je porezima izravno kaznila visoku kvalitetu koju načelno promovira, razgovarali smo s Mirnom Stražičić Lončar, direktoricom hotela Ville Dubrovnik.

Radi se o trenutno najprofitabilnijem objektu u sastavu turske Dogus Grupe, koja ga je pred dvije godine kupila od Heruca Dragutina Biondića. "Ove godine ostvarili smo povećanje prihoda za 12 posto te rast bruto operativne dobiti od 46 posto. Rast prihoda prvenstveno je ostvaren na temelju rasta cijene te podizanja kvalitete samog proizvoda i usluge. Izuzetno veliki porast GOP-a reflektira se uz rast prihoda, ali i činjenicu da smo prošle godine imali znatna ulaganja u sam proizvod i uslugu te sukladno strategiji to planiramo svake dvije godine. U 2017. godini planiramo rast od 10 posto.

Kako je na poslovne planove utjecala nova porezna politika Vlade?
Konkretnim porastom stope PDV-a u sektoru ugostiteljstva mi ćemo ući u minus s odjelom hrane i pića, stoga što zaista jako puno ulažemo u taj segment naše ponude i usluge, kako bi našim gostima pružili uslugu koja je u skladu s ostalim dijelovima hotela.  Osim toga, i kroz hranu želimo što više promovirati Hrvatsku. Dva su osnovna razloga zbog kojih je ovaj porast stope PDV-a bio loš potez. Prvo, jako je loše za investicije kontinuirano mijenjati poreznu politiku i napraviti toliki skok porezne stope koji nitko nije uopće mogao predvidjeti. Dugoročno se ne šalje dobra poruka i mislim da će jako negativno utjecati na ugostiteljske poslove, kao i kvalitetu ponude. Dodatno me kao hotelijera smeta činjenica da je ostavljena stopa PDV-a od 13 posto na polupansion, puni pansion ili all inclusive. Razumijem kolege koji imaju ugovorene pakete, ali opet smatram da šaljemo krivu poruku i da ćemo tako, gdje druge destinacije stimuliraju a la carte kako bi se više išlo u luksuznost, utjecati na krivu percepciju Hrvatske kao turističke destinacije. Osim toga, zašto bi ugostitelji i luksuzni hoteli koji neće prodavati takve paket aranžmane, za istu uslugu imali dvostruko veću poreznu stopu? Uz tekuću problematiku prilagođavanja poslovanja predmetnoj promjeni, smatram da to nije najsretniji izbor za budući razvoj, kako za investitore, tako i za naše krajnje goste, ali i pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije.

Ne pomaže vam ni činjenica da zatvarate vrata zimi. Zašto ne možete raditi čitave godine, to se od luksuznog hotela očekuje?
Na žalost, mi smo još uvijek sezonski hotel te smo do sada radili sedam mjeseci, a u 2017. godini planirano produžiti poslovanje za mjesec dana. Naši gosti su isključivo avio gosti te zbog koncepta i kapaciteta samog hotela te nedovoljne zračne povezanosti nismo u mogućnosti raditi cijelu godinu. Mi bismo hotel kao proizvod mogli prodati i u zimskim mjesecima za različite vikend romantične aranžmane, ali i incentive izuzetno jakih svjetskih tvrtki.  Međutim, sve se zaustavlja na nedovoljnoj količini letova, odnosno određenoj izoliranosti Dubrovnika kroz zimske mjesece. S obzirom na to da smo zatvoreni, naravno da u zimskim mjesecima radimo s minusom koji nadoknađujemo kroz sezonu. Zapravo, naše sezonsko poslovanje je nešto što nam izuzetno otežava poslovanje u segmentu ljudskih potencijala. Nastojimo izaći u susret koliko god je to moguće djelatnicima te zadržavamo određeni broj djelatnika i u zimskim mjesecima jer moramo imati kvalitetnu bazu s obzirom na kvalitetu usluge i cijenu koje pružamo našim gostima.

Kako se slažu luksuzni proizvodi poput vašeg s masovnim posjetima turista u Dubrovniku, posebno s kruzera?
Luksuzni turizam i prenapučenost grada gostima s kruzera ne idu zajedno. Dubrovnik je nakon rata trebalo ponovno staviti na turističku kartu svijeta i jedan od izvrsnih modela su bili upravo kruzeri.  Međutim, krajnje je vrijeme da se uvede regulacija za područje grada Dubrovnika. Naravno da trebaju i dalje postojati kruzeri u Dubrovniku, no oni se mogu definirati samom cjenovnom strategijom s ciljem da dolazi manji broj gostiju veće platežne moći. Dubrovnik je izuzetno poznata turistička destinacija koja više ne treba ići na masovnost, nego na još jaču dozu ekskluzivnosti, pa bi se i politika kruzera trebala usmjeravati tako.

Tko su najčešći gosti Ville Dubrovnik?
Villa Dubrovnik je ekskluzivni butik hotel sa samo 56 soba koji ima luksuzne ugovore s najznačajnijim agencijama tog segmenta na eminentnim tržištima. Oko 90 posto naših gostiju isključivo su individualci, a preostalih 10 posto odnosi se uglavnom na incentive business velikih svjetski poznatih tvrtki, koje dodatno pridonose ne samo promociji Ville Dubrovnik, već i samog Dubrovnika.  Ono što čini posebnost hotela, na što sam izuzetno ponosna, su gosti koji nam se svake godine vraćaju, a dolaze s raznih kontinenata. Više ih ni ne doživljavamo kao goste, već kao prijatelje s kojima se i privatno družimo.

Jasne strategije razvoja

Ugrožava li sharing ekonomija, odnosno poplava privatnog smještaja, hotele u Dubrovniku?
Potrebno je jasno definirati strategiju i razvijati Dubrovnik kao zaista luksuznu destinaciju te regulirati razvoj svih segmenata. Hrvatska je sve popularnija upravo na luksuznom turističkom tržištu. Dubrovnik je perjanica hrvatskog turizma i dodatnom profilacijom vrlo jasne strategije razvoja u luksuznom smjeru može stati uz bok svim luksuznim destinacijama svijeta. Vjerujem da bi tako svi segmenti u Dubrovniku, pa i u samoj Hrvatskoj, ostvarili mnoge koristi.