LRH: HGK presudio u Ostojinu korist

Autor: Tanja Čorak , 11. travanj 2007. u 06:30

Vlada misli suprotno od stalnog sudišta pri HGK-u i, kako saznajemo, protivit će se arbitraži, a konačnu odluku treba donijeti Upravni sud

Iako je Stalno sudište pri HGK u arbitraži oko pravovaljanosti Sporazuma o prijenosu dionica LRH-a sa HFP-a na SN i Dom holdinge arbitriralo u korist Ostojinih fondova, te je prema pravorijeku Sporazum legalan, ključan se spor oko vlasništva između države i fondova nad LRH vodi na Upravnome sudu RH. Kada će ovaj postupak biti okončan ovisi o brzini sudske prakse. U pogledu aribtražnog ishoda, neslužbeno nam je jučer potvrđeno da će Vlada RH zauzeti suprotan stav od arbitara HGK, te će se protiviti arbitraži. To bi moglo značiti i novo sudsko opterećenje u slučaju privatizacije LRH. U pravorijeku arbitraže navodi se da je Sporazum sklopljen između SN Holdinga i Dom Holdinga te HFP-a iz kolovoza 2005. godine valjano nastao i proizvodi pravne učinke u cijelosti. Slijedom toga, dozvoljen je prijenos 1570 redovnih dionica LRH na SH Holding; drugi pak zahtijev, onaj o prijenosu 254.410 dionica na SNH je odbijen jer se smatra da su one već prenesene na SNH-a. Podsjetimo, riječ je o nagodbi kojom je država preko HFP-a predajom 85 posto dionica LRH-a pokušala ‘prebiti’ dug prema SN i Dom holdinzima. Dug od 570 milijuna kuna plus kamate (što je onda prema procjenama ukupno iznosilo preko 900 milijuna kuna) vukao se još iz perioda kuponske privatizacije. U to se vrijeme baratalo sa podatkom da LRH vrijedi nešto manje od milijardu kuna.Na toliko je procijenjena vrijednosti kompanije još početkom devedesetih godina; no nije relevantna jer ne obuhvaća i procjenu potencijala kompanije. Novi podaci o evaluaciji temeljnog kapitala uz procjenu potencijala LRH na tržištu nikada nisu objavljeni iako su navodno postojali u Upravi LRH. Nagodba je sklopljena 8. kolovoza 2005. godine a Vlada je na svojoj zatvorenoj sjednici isprva podržala prijelom duga preko privatizacije LRH da bi se nakon par mjeseci i jakih suprotstavljanja javnosti, stav Vlade okrenuo za 180 stupnjeva; nagodbu se proglašava nevažećom, što onda odvjetničkim inzistiranjem zastupnika SNH rezultira arbitražnim postupkom ali i postupkom na Upravnom sudu, nakon što je ondašnja Komisija za vrijednosne papire poništila tu transakciju.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić prije svega potvrđuje navode o tome da ne postoji relevantna procjena koliko zaista vrijedi LRH d.d., odnosno da je u tu procjenu bitno uključiti i potencijal a ne samo temeljni kapital tvrtke. Jurčić ponavlja da je vlasništva nad LRH, odnosno njena privatizacija prije svega pitanje politike.
– Bitno je kako će se politika postaviti prema tome, kao što je i prije to bilo pitanje politike. Točnije, pitanje je je li se Vlada i ranije mogla drukčije dogovoriti sa SNH-om, objašnjava Jurčić, uz ocijenu da je pitanje privatizacije – pitanje strategije a to je onda pitanje politike. Jurčić dodaje kako je i u vrijeme njegova ministarskog mandata bilo pokušaja interesenata koji su se na razne načine htjeli dočepati LRH na koje Jurčić nije htio pristati. On pretpostavlja i da je tržišna vrijednost LRH zapravo viša. “Bilo bi najbolje za LRH da se privatizira putem javnog natječaja pa da se tako vodi bitka oko cijene njezinih dionica”, tumači Jurčić. U pogledu samog ishoda arbitraže, Jurčić kaže da arbitri nisu ni mogli drugačije presuditi te da bi i on tako presudio da je kojim slučajem bio dijelom arbitražnog tijela.“Radi se o čistom pravnom postupku koji je regularan i nije se ni moglo drugačije presuditi u ocjeni toga ugovora”, zaključuje Jurčić. No, ovo arbitražno rješenje ozbiljnije se reflektira na nastojanja, akcije i pregovore Grada Opatije sa Vladom RH oko upisa Opatije kao vlasnika nad 25 posto plus 1 dionicu LRH d.d. Radi se na stvaranju “osigurača” pri upisu koji bi značili da Opatija dionice ni u kom pravnom smislu neće izgubiti bez obzira na ishode sudskih postupaka. Premijer Sanader obećao je da će do 14. lipnja i Dana Grada prijenos dionica pod “sigurnim” uvjetima biti obavljen.

O alarmantnom rješenju arbitraže raspravljalo je jučer popodne i gradsko opatijsko poglavarstvo. Oni predlažu da se u pregovore sada uključi i treća strana, dakle SN Holding. “Od HFP-a bit će ponovno zatraženo da u daljnje postupanje povezano s LRH uključi i SN Holding u čiju korist je donesen arbitražni pravorijek.Bez obzira na novu situaciju, Gradsko poglavarstvo očekuje da će Vlada Republike Hrvatske poduzeti sve što je potrebno da bude ispunjeno obećanje o ”sigurnom“ prijenosu 25%+1 dionice LRH na Grad Opatiju do Dana Grada (14. lipnja 2007. godine), prije svega aktivnim pregovorima kako s Gradom Opatijom, tako i sa SN Holdingom, navodi se jučer u dokumentu Grada. Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je i član Vadina Povjerenstva za restrukturiranje LRH, jučer je oštro komentirao najnovije događaje. ”Otezanjem upisa vlasništva Opatije nad četvrtinskim paketom vlasništva LRH Vlada je išla na ruku SNH-u. Očito je da dio vladinih dužnosnika jedan dio politike prema LRH vodi tajno a drugi dio javno. Jedna je situacija da je pravorijek bio donesen nakon što bi Opatija stekla vlasnički udjel u LRH; sada nastaje druga situacija. No stvari će biti jasnije kada se riješi postupak koji se vodi na Upravnom sudu, kazao je Komadina. Zaključuje kako je iz svega jasno da unatoč Povjerenstvu Vlada ovo nije rješavala te da bi onda najpoštenije bilo da Vladi, umjesto sudova, presude građani na izborima. “Vrlo je važno i za PGŽ da proces privatizacije LRH teče transparentno, te da u posjed dionica LRH dođu renomirane hotelske kuće koje interesira unaprijeđenje opatijskog turizma a ne pojedinci kojima je u interesu stjecanje dionica kao predmeta preprodaje. Upravo zato smo i zainteresirani da Opatija participira u vlasništvu LRH, kako bi mogla upravljati i procesom privatizacije-zaključuje Komadina. Komentara predstavnika SNH-a i Dom holdinga jučer je izostao. Njihov je stav od ranije poznat; ne sumnjaju da će dobiti i postupak na Upravnom sudu. Pitanje je samo dugotrajnosti procesa. No, koliko god on trajao, za sve vrijeme teku i skupe kamate na ukupni dug tako da u ovom poslu holdinzi Damira Ostoje ni na koji drugi tržišni način ne bi mogli bolje oploditi kapital.

Komentirajte prvi

New Report

Close