Službeni izborni program Mosta najtanji je u ekonomskom dijelu, iako se ta stranka nametnula kao vodeća reformatorska snaga u zemlji. Okosnicu službenog programa stranke čini porezno rasterećenje tvrtki i poduzetnika te prebacivanje dijela poreznog tereta na vlasnike nekretnina, piše Večernji list.
Monetarna se politika u tom programu ne spominje. No, Ivan Lovrinović, jedan od izbornih pobjednika Mosta, oštar je protivnik aktualne monetarne politike. U programu stranke ne piše kako bi izgledao novi porezni sustav niti kako riješiti prazninu koja će nastati smanjenjem poreza. Tu bi, vjerojatno, stupile na scenu reforme i politika štednje koju ponavlja prvi čovjek Mosta Božo Petrov, no i taj je segment velika nepoznanica kao i većina od 19 zastupnika. Ne računajući Dragu Prgometa, koji zapravo nije izvorni mostovac, u javnosti se najviše zna o profesoru zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivanu Lovrinoviću, koji se priključio Mostu tik prije izbora, u rujnu ove godine.
Radikalnije nije moguće
Lovrinović je dugo razrađivao svoj ulazak u politiku i, da su se stvari rasplele kako je planirao, u Sabor je mogao ući kao lider Udruge Franak te čovjek koji je srušio deviznu klauzulu. Vrhovni je sud, međutim, odbio tužbu Franka, udruga se rascijepila, a Lovrinović se priklonio Mostu i mogao bi igrati važnu ulogu u izvršnoj vlasti.
Lovrinović je profesor monetarne politike koji godinama zagovara fleksibilan tečaj i drukčiju monetarnu politiku. HNB treba izravno financirati državni proračun, otvoriti kreditne linije za gospodarstvo, opredijeliti se za ciljanu inflaciju, ukinuti deviznu klauzulu i općenito ići u ekspanzivnu monetarnu politiku. Radikalnije od toga nije moguće pa ne čudi što je Lovrinović s takvim stavovima usamljen na ekonomskoj sceni. Na sve su njegove sugestije iz HNB-a odvraćali da je to ludost koja bi državi izbila posljednji stabilan oslonac, dovela do bijega kapitala i vratila je u razdoblje inflacije.
'Tendencija je u hrvatskom gospodarstvu da će se tečaj kune sam urušiti zbog bitno snažnijeg rasta potražnje za devizama od njihove ponude. Upravo će to dovesti do stvarne devalvacije, a da je nitko više ne treba tražiti. Vođenje pogrešne politike deviznog tečaja doslovno je slomilo kralježnicu hrvatskom izvozu jer je cijelo to vrijeme zanemarivana promjena odnosa između domaćih i inozemnih relativnih cijena', naglašavao je Lovrinović, koji će danas na skupu ekonomista u Opatiji iznova govoriti o nužnosti monetarne reforme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.If you don’t want to make reforms, your exchange rate will do it for you.
Ako necete reformirati, onda cete devalvirati. Postoje samo dva nacina za popraviti konkurentnost ekonomije u nekom razumnom roku: fiskalna reforma i monetarna politika.
I Mario Draghi je jako dugo vjerovao da ne treba devalvirati Euro, na kraju je ipak shvatio da je to jedina moguca opcija.
Vi vec imate devalvaciju jer ste vezani za Euro koji devalvira u odnosu na sve izuzev petro valuta. I koliko vidim izvoz i GDP su nesto porasli. Bolje bi bilo da rezete poreze i namete, ali nije ni devalvacija za odbaciti.
Fiskalna reforma je neusporedivo bolja i sigurnija opcija. Davalvacija nosi rizik da inflacija izmakne kontroli.
kao da gledam osnivanje udruge €URO, pa sudovi, pa natezanja, pa presude, pa ništa korisno
Gospodin Ivan Lovrinovic je car…! 👍
“Jaka kuna” je jedan od čimbenika nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ali ona ni izdaleka nije najjači, a kamoli jedini faktor. Hrvatsku muče neefikasnot (i neefektivnost), visoki državni nameti, stalna promjena poreznih (i dr.) nameta. Dugoročno devalvacija kune može donijeti pozitivan pomak, ali prije toga treba riješiti neke druge temeljne uzroke u zemlji (korupciju i lopovluk na svim razinama, neodgovornost, neefikasnost, razvojni plan). Deprecijacija ili, još gore, devalvacija kune može donijeti isto tako neželjene posljedice, npr. nemogućnost otplaćivanja kredita, poskupljenje uvozne robe (a to je kod nas od hrane i energenata, preko odjeće, do vozila, pa čak i kapitala). Mislim da devalvacija kune bez drugih strukturalnih reformi ne samo da neće imati efekta, nego može završiti loše.
Uključite se u raspravu