Prema projekcijama Europske komisije Hrvatska će u 2016., 2017. i u dugom roku imati najveći deficit u EU, izdaci za kamate će doseći 4,2 posto BDP-a ili 14 milijardi kuna, a godišnji porast BDP-a je polovica tog iznosa, oko 7,5 milijardi kuna.

Krajem 2016. završit će razdoblje "jeftinog novca" pa je izgledan problem servisiranja javnog duga. Rekao je to na 23. savjetovanju ekonomista u Opatiji Željko Lovrinčević dodajući da "stvari pomalo izmiču kontroli". "Potrebne su radikalne reforme, a neki ljudi u nas ne pristaju ni na male obične reforme" kazao je nabrajajući izazove, od ubrzavanja reformi, izbjegličke krize, povjerenja u političku strukturu, emigracijskog pritiska mladih te formiranja nove Vlade i donošenja proračuna.

"Dolazimo u situaciju da će stvari eskalirati i osobno sam zagovornik, koliko god je to moguće, sastavljanja Vlade stručnjaka, uz prednost onima koji su pokrenuli pitanja sadržaja reformi. U ovom slučaju je to MOST koji bi trebao predložiti mandatara", kazao je dodajući da to treba biti točka okupljanja. Smatra da će uskoro početi padati maske i da će se vidjeti ima li stvarnog interesa nešto učiniti za Hrvatsku ili slijedi brutalna želja za vladanjem uz osobne animozitete.